| Abstract | Kod osoba s intelektualnim teškoćama problemi mentalnog zdravlja (koji podrazumijevaju psihičke poremećaje i probleme u ponašanju) nekoliko puta se češće javljaju u usporedbi s općom populacijom (Sekušak-Galešev, Kramarić, Sekušak-Galešev, 2014). To je razlog zbog kojeg je odabrano u ovom istraživanju posvetiti više pažnje populaciji osoba s intelektualnim teškoćama i njihovom mentalnom zdravlju u Republici Hrvatskoj te mogućim uzrocima veće učestalosti teškoća mentalnog zdravlja, da bi se u konačnici razvile odgovarajuće intervencije odnosno prevencija teškoća mentalnog zdravlja kod ove posebno ranjive skupine ljudi.
Kao osnovni elementi mentalnog zdravlja naglašene su osnovne ljudske potrebe poput prihvaćenosti, međuljudskih odnosa i privrženosti (Menolascino, 1970, prema Fletcher i Došen, 1993). Pod pojmom kvalitete obiteljskih interakcija podrazumijevamo dvije dimenzije opisane kao prihvaćanje (emocionalna toplina, intimnost, pružanje podrške...) i suprotna njoj, odbacivanje (kontrola, zanemarivanje, kažnjavanje...) (PART- Parental acceptance- rejection theory, Rohner, 1984, prema Proroković i sur., 2004). Ukoliko osoba nema dovoljno kontakata s bliskim članovima obitelji, neće biti zadovoljna ni sretna, a to su osnovne pretpostavke za psihičko zdravlje osobe. Osnovni cilj rada je utvrditi postoji li povezanost između određenih aspekata mentalnog zdravlja, bilo to ponašanje ili psihički problemi, s učestalošću obiteljskih kontakata. Sukladno tome istraživalo se mentalno zdravlje 14 odraslih osoba s intelektualnim teškoćama starijih od 18 godina pomoću SRPD Skale (Skala za razvojnu psihijatrijsku dijagnostiku), primjenom AAMD Skale II dio, koji se odnosi na neadaptirana ponašanja te su procijenjeni obiteljski kontakti tih osoba. Prikupljeni podaci obrađeni su deskriptivnom statistikom, te kako bi se izračunala povezanost između mjernih instrumenata korišten je Spearmanov koeficijent rang-korelacije.
Rezultati procjene psihičkih poremećaja pomoću SRPD Skale pokazali su da je 6 ispitanika (od ukupno 14) suspektno, odnosno ima ukupnu moguću psihopatologiju višu od 25%. Rezultati drugog dijela AAMD Skale pokazuju da ispitanici većinom postižu niže vrijednosti, što ukazuje na malenu sklonost nepoželjnim ponašanjima, osim pojedinih ispitanika koji u najviše područja ostvaruju više rezultate od ostalih. Upravo ti ispitanici sa najvećim brojem područja u kojima su ostvareni najviši rezultati na drugom dijelu AAMD Skale su i među 6 ispitanika koji su suspektni na SRPD Skali. Rezultati Procjene obiteljskih kontakata pokazali su da gotovo svi roditelji nikada ne zovu niti ne šalju sms i slične poruke našim ispitanicima. Razlog može biti i to što osobe ne posjeduju mobilni telefon, no bez obzira na to, kada zovu asistente/zastupnike oni većinom ne traže da razgovaraju sa svojom djecom niti da im asistent/zastupnik poruči nešto. Što se tiče informativnih poziva o našim ispitanicima, roditelji se ili nikada ne informiraju (35,7%), ili to čine najmanje jednom mjesečno (35,7%). Roditelji dolaze u posjet najmanje jednom mjesečno u pola slučajeva te u isto toliko slučajeva djeca odlaze u posjet u roditeljski dom. Velika većina ispitanika i roditelja zajednički ne posjećuju javne sadržaje u zajednici niti odlaze na zajedničke izlete i putovanja. Zanimljivo je da su najviši rezultati na području izražavanja interesa za roditelje tako što ih ispitanici vrlo često spominju, čak u 71,4% slučajeva. Odgovori su bili najmanje jednom tjedno, no to je vrlo često nekoliko puta na dnevnoj bazi.
Rezultati ispitivanja povezanosti mjernih instrumenata pokazuju da je ukupna moguća psihopatologija (SRPD) statistički visoko i značajno povezana s drugim dijelom AAMD Skale, no s Procjenom obiteljskih kontakata nije statistički značajno povezana. Između varijabli drugog dijela AAMD Skale i varijabli Procjene obiteljskih kontakata postoji na nekoliko područja
statistički značajna povezanost. Zaključujemo kako su standardizirani mjerni instrumenti SRPD i AAMD korisni u istraživanju i procjeni teškoća mentalnog zdravlja i problema u ponašanju, te su vrlo povezani. Također, Procjena obiteljskih kontakata je korisna da bi se utvrdilo realno stanje učestalosti kontakata odraslih osoba s intelektualnim teškoćama i njihovim obiteljima, te učestalost tih kontakata ima povezanost s neadaptiranim ponašanjima. Nedostaci istraživanja su u prvom redu malen broj ispitanika, neosjetljivost i nestandardiziranost mjernog instrumenta Procjena obiteljskih kontakata, manjak čestica unutar tog mjernog instrumenta. Preporuke za daljnja istraživanja su kvalitativna istraživanja u kojima će se fokusirati na pojedinačne slučajeve te proširivanje istraživanja na reprezentativniji broj ispitanika. |
| Abstract (english) | In persons with intellectual disabilities mental health problems (which include psychiatric disorders and behavioral problems) are several times more often common in comparicon with general population (Sekušak-Galešev, Kramarić, Sekušak-Galešev, 2014). That is the main reason it is selected to pay more attention on people with intellectual disabilities and their mental health in Croatia in this study. It is important to investigate possible causes of higher frequency of mental health problems, to develop appropriate interventions and preventions mental health problems this especially vulnerable group of people.
Underlying elements of mental health problems are basic human needs as acceptance (emotional warmth, intimacy, support...) and its contrary, rejection (control, negligence, punishment...) (PART- Parental acceptance- rejection theory, Rohner, 1984, prema Proroković i sur., 2004). So far as person doesn`t have enough contacts with close family members, it wouldn`t be satisfied and happy, and that are the basic prerequisites for mental health. The main purpose of these study was explore the correlation between specified mental healht elements (behaviour and psychiatric disorders) and frequency of family contacts. Study investigated mental health 14 adults with intellectual disabilities older than 18 years with SRPD Scale (Scale for developmental psychiatric diagnostics), second part AAMD Scale which measures maladaptive behaviours and family contacts were evaluated for these people by Family contacts assesment. The collected data of the study were analyzed by descriptive statistics, and Spearman`s coefficient of rank correlation was used to calculate the correlation between measuring instruments.
Results of psychiatric disorders assesment using SRPD Scale show that 6 of total 14 respondents have a total possible psychopatology higher than 25%. Results of the second part of AAMD Scale show that respondents in most areas are located in lower values, indicating a lower incidence of challenging behaviours, except some respondents who achieved higher results in some areas. Actually these respondents with higher results on AAMD Scale are also among 6 suspected respondents on SRPD Scale. Results of Family contacts assesment show almost all parents have never been calling either sending messages to their children. The reason could be lack of mobile phones, regardless, when they were calling assisstants or case managers they never asked to talk to their children or send them greetings. At the area of informative calls, parents have never been informing about their children (35,7%) or they have been informing at least once a month (35,7%). Parents have been visiting their children at least once a mont in 50% cases and children also have been visiting their parent in 50% cases. Most children and parents haven`t been visiting public contents in community and haven`t been going on trips or vacation. It is interesting the highest results are at the area interest expression about parents by mentioning them, even 71,4% respondants. The most answers were at least once a week, but in fact, it is several times a day.
Results of the correlation examination between measuring instruments show that the total possible psychopatology (SRPD) is statistically highly associated with second part AAMD Scale, but with Family contacts assesment is not statistically highly associated. Between second part AAMD Scale and Family contacts assesment there are few areas statistically highly associated. According to these results, we can conclude that the measuring instruments SRPD and AAMD are useful in research. As well, Family contacts assesment is useful to see real frequency condition of family contacts adults with intellectual disabilities, and their contacts are associated
with challenging behaviours. Study disadvantages are insensitivity and unstandardized measuring instrument Family contacts assesment, lack of variables in this instrument and small number of respondents. Recommendation for future studies is qualitative research focused on individual case. |
