| Sažetak | Još dok je u majčinoj utrobi, dijete prepoznaje njen glas, a već po rođenju preferira slušanje govora od ostalih zvukova te vrlo rano nakon rođenja ima sposobnost razlikovanja govora majke od govora ostalih prisutnih u njegovoj okolini. Majka se obraća djetetu od trenutka njegova rođenja i govori mu iako zna da dijete još ne može razumjeti govor. Majka to čini intuitivno – koristeći se pojednostavljenim govorom, kraćim iskazima, sporijim tempom govora i prenaglašenom prozodijom. Ovaj rad imao je za cilj analizirati obilježja maminskog govora tijekom polustrukturiranih interakcija majki i djece u njihovom prirodnom okruženju. U istraživanje su bile uključene majke i djeca u dobi 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca. Tijekom interakcije majke su koristile odabrane igračke uz uputu da prezentiraju nove igračke svojoj djeci. Tako se očekivalo dobiti ujednačene uvjete za sve majke i djecu, neovisno o dobi. Interakcije su snimane i naknadno analizirane. Analizirala su se jezična obilježja maminskog govora, kao i obilježja komunikacije majki. Naglasak u analizi bio je na razvojnim promjenama obilježja maminskog govora, ovisno o dobi djeteta. Rezultati su pokazali lagani porast prosječne duljina iskaza majki, najučestalije mjere sintaktičke složenosti govora, s porastom dobi djeteta. Dakle, osjetljivost majki na zahtjeve za pojednostavljenim govorom smanjuje se s porastom dobi djeteta te se iskaz obogaćuje. Analizom prikupljenih podataka može se zaključiti da su jezična obilježja maminskog govora prije svega odraz majčine želje za privlačenjem djetetove pažnje i za ostvarivanjem komunikacije i interakcije s djetetom. To se očituje, kako pokazuju rezultati ovog istraživanja, u brojnim ponavljanjima istih riječi, velikom udjelu glagola kojima se usmjerava pažnja, postavljanju mnogo pitanja, uporabi djetetova imena u svrhu privlačenja pažnje i korištenju ovdje i sada temama. Također tijekom prve dvije godine djetetova života komunikacija majki s djecom ostvaruje se ponajviše u svrhu dijeljenja interesa, doživljaja i iskustava s djecom. Tijekom tog razdoblja majke ponekad koriste i geste kojima podupiru govor. Osim što će poslužiti bogatijem razumijevanju važnog okolinskog čimbenika koji unapređuje uredan obrazac razvoja komunikacije i usvajanja jezika, podatci dobiveni ovim istraživanjem ukazat će na potrebu posvećivanja posebne pažnje maminskom govoru tijekom poticanja jezičnih i komunikacijskih sposobnosti kod djece s teškoćama u razvoju. |
| Sažetak (engleski) | While still in the womb, the child recognizes the mother's voice and, even at birth, prefers to listen to speech rather than other sounds. Very early after birth, it is able to distinguish the mother's speech from the speech of others around it. From the moment of birth, the mother turns to the child and speaks to it, even though she knows that the child cannot yet understand language. The mother does this intuitively – with simplified language, shorter sentences, slower speech tempo and overemphasized prosody. The purpose of this work was to analyze the characteristics of mothers' speech during semi-structured interactions between mothers and children in their natural environment. Mothers and children aged 3, 6, 9, 12, 18 and 24 months were included in the study. During the interaction, mothers used the selected toys with instruction to present new toys to their children. This was done to create consistent conditions for all mothers and children, regardless of age. The interactions were recorded and subsequently evaluated. Both the linguistic features of the mother's speech and the features of the mother's communication were analyzed. The focus of the analysis was on developmental changes in the mother's language features as a function of the child's age. Results showed a slight increase in the mean length of utterance, the most common measure of syntactic complexity of speech, as the child's age increased. Thus, the mother's sensitivity to requests for simplified language decreases as the child ages, and the language becomes richer. Analysis of the collected data suggests that the linguistic features of maternal speech primarily reflect the mother's desire to attract the child's attention and to achieve communication and interaction with the child. This is manifested, as the results of this study show, in numerous repetitions of the same words, a high proportion of attention-seeking verbs, asking many questions, using the child's name to attract attention and using here-and-now themes. Also, during the first two years of child's life, the mother's communication with the children tends to serve the purpose of sharing interests and experiences with the children. During this time, mothers sometimes use gestures to support language. The data obtained from this study not only provide a more comprehensive understanding of an important environmental factor that enhances the orderly pattern of communication development and language acquisition, but also point to the need to pay special attention to the mother's language in stimulating the language and communication skills of children with developmental disabilities. |
