| Abstract | Temeljni cilj ovoga rada je istražiti percepciju odgojne mjere pojačane brige i nadzora od strane maloljetnika koji izvršavaju ovu odgojnu mjeru, dok su specifični ciljevi vezani uz istraživanje eventualnih razlika u percepciji s obzirom na neka osobna i kriminološki relevantna obilježja, kao što su: razlike u percepciji odgojne mjere pojačane brige i nadzora s obzirom na voditelja odgojne mjere (djelatnik centra ili vanjski suradnik, pomagačke ili nepomagačke struke), dob počinjenja kaznenog djela zbog kojeg je izrečena pojačana briga i nadzor, kao i dob počinjenja prvog kaznenog djela, intenzitet delinkventnog ponašanja koji je mjeren kroz dvije varijable: počinjenje ranijih kaznenih djela i broj ranijih kaznenih djela, broj kaznenih djela zbog kojih je izrečena odgojna mjera pojačane brige i nadzora, duljinu trajanja odgojne mjere, te ranije intervencije centra za socijalnu skrb. Ovaj diplomski rad je dio znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom „Provođenje odgojne mjere pojačane brige i nadzora u Hrvatskoj: perspektiva mladih i voditelja mjere“ koji se provodio od 2012.-2014. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a čiji je voditelj bio doc.dr.sc. Neven Ricijaš. Nositelj istraživanja bio je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno s 194 maloljetnika (182 M i 12 Ž) te 141 voditelja mjere (43 djelatnika centra i 98 vanjskih suradnika) u 28 hrvatskih gradova. U okviru istraživanja predstavljenog ovim radom korišten je Upitnik percepcije odgojne mjere-verzija za maloljetnike (UPOM-MLT). Upitnik se sastoji od 16 čestica, a verzijom za maloljetnike ispituje se maloljetnikova percepcija s obzirom na to kako je odgojna mjera pojačane brige i nadzora djelovala na njegovo ponašanje, školovanje/zaposlenje, odnos s vršnjacima i na njegove roditelje. Anketni upitnici bili su anonimni, ali šifrirani tajnim kodom koji je poznat samo istraživačima. Rezultati ukazuju na općenito pozitivnu percepciju odgojne mjere pojačane brige i nadzora od strane maloljetnika. Najveći postotak mladih ističe pozitivnu percepciju odnosa voditelja i roditelja/skrbnika (77.7%), ali i aktivno sudjelovanje roditelja (61.7%). Međutim, 24% mladih se neslaže s tvrdnjom da otkako se provodi PBIN više paze s kim se druže što može biti potencijalni rizični čimbenik kriminalnog povrata, te skoro 30% mladih ne smatra da im je odgojna mjera pomogla da se bolje nose sa svojim emocijama, što ukazuje na to da mladi percipiraju emocije i ponašanja kao dva odvojena aspekta. Najveća ekstremnost u odgovorima primjećena je u tvrdnjama koje se odnose na voditelje mjere i roditelje/skrbnike poput „Ponašam se u skladu s uputama mog voditelja mjere“, „Moji roditelji/skrbnici imaju dobro mišljenje o mom voditelju mjere“. Kada govorimo o razlikama u percepciji s obzirom na kriminološka obilježja, značajne razlike (p˂.050) pokazale su se s obzirom na dob kada je izrečena pojačana briga i nadzor, broj kaznenih djela zbog kojih je izrečena, broj ranije počinjenih kaznenih djela, voditelja mjere te trajanje odgojne mjere u trenutku provođenja istraživanja, dok razlike nisu pronađene s obzirom na ranije počinjena kaznena djela, dob počinjenja prvog kaznenog djela te ranije intervencije centra za socijalnu skrb. |
| Abstract (english) | The mainaim of this paper is to explore the perception of educational measure intensified care and supervision of juvenile who undergoing this educational measure and identify possible differences in perception with regard to the different personal and relevant criminological characteristics. Specific objectives are to explore the differences in the perception of the eduactional measure intensified care and supervision with respect to intensified care and supervision leader (professionals working in social welfare centers or ther part-time associates), age commiting the crime for which this educational measure is pronounced, age of commiting the first penalty, the intensity of delinquent behavior which is measured by two variables: the commission of previous offenses and the number of previous offenses, the number of offences for which was pronounced to intensified care and supervision, the length of educational measure, and early family interventions by social welfare centre. This thesis is part of a scientific research project entitled „Conducting Intensified Care and Supervision (ICS) in Croatia: Perspectives of Juvenile Offenders and ICS Measure Leaders“ which ran from 2012-2014 at Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, whose head was PhD. Neven Ricijaš. Starting rank research was UNICEF Office in Croatia. The study involved 194 minors (182 males and 12 females) and 141 ICS leaders (43 professionals working in social welfare centre, and 98 part-time associates) from 28 Croatian cities. As part of the research presented in this paper was Questinnaire of educational measure perception- juvenile version (UPOM-MLT). The questionnaire consists of 16 items, and version for juveniles examines their perception regard to how the educational measure acted on his behavior, education/employment, relationship with parents and peers. Questionnaires were anonymous. The results indicate generally positive perception of the ICS. The highest percentage of juveniles highlights the positive perception of relationship with ICS leaders, and parents/caregivers (77.7%), but also the active participation of parents (61.7%). However, 24% of young people do not agree with the statement that since implemented ICS more careful with whom they hang out which might be potentional risk factor for reoffend, and almost 30% of juveniles do not consider their ICS helped to better cope with their emotions as indicates that largest extremity of the responses observed in the statements relating to the ICS leaders and parents/caregivers such as „I am acting in accordance with the instructions of my ICS leader“, „My parents/caregivers have a good opinion of my ICS leader“. Talking about the differences in perception with respect to criminological characteristics, significant differences (p˂.050) have proven to be doe to the age when ICS is pronounced, the number of offences for which juvenile was imposed, the number of previously commited crimes, ICS leader, and duration of ICS at the time of the research, while no significant differences were found with regard to the previously committed crimes, age of committing the first offense, and early intervention of social welfare centre. |
