Naslov Dječja pornografija Naslov (engleski) Child Pornography Autor Hana Moguš Mentor Irma Kovčo Vukadin (mentor)Član povjerenstva Irma Kovčo Vukadin (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Martina Lotar Rihtarić (član povjerenstva)Član povjerenstva Dalibor Doležal (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2024-09-19, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Seksualna viktimizacija djece, osobito u kontekstu dječje pornografije, predstavlja rastući globalni problem potaknut modernizacijom tehnologije i sve češćim korištenjem interneta. Cilj ovog rada je stjecanje uvida u aktualne spoznaje o dječjoj pornografiji. U radu se analiziraju etiološki, fenomenološki i kaznenopravni aspekti ovog problema te se analiziraju podaci o sankcioniranju počinitelja ovih kaznenih djela. Provedena analiza aktualnih spoznaja ukazuje na to da različite države imaju različite definicije i izvore podataka, što otežava procjenu globalne zastupljenosti problema. Međutim, istraživanja i izvještaji organizacija poput ECPAT-a, Interpola, IWF-a i INHOPE-a pokazuju složenost i varijacije u vrsti i količini materijala, uz značajan porast online seksualne eksploatacije djece tijekom pandemije COVID-19. U Hrvatskoj, broj prijavljenih kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece kontinuirano raste, s najvećim porastom zabilježenim 2023. godine. Žrtve su najčešće djevojčice, iako se u posljednjih par godina bilježi porast muških žrtava, što je u skladu s globalnim podacima. Počinitelji dječje pornografije predstavljaju heterogenu skupinu s različitom motivacijom, najčešće su bijelci u dobi od 25 do 50 godina, s visokom razinom obrazovanja i zaposlenjem te često dolaze iz složenih socijalnih i obiteljskih pozadina. Žene su rjeđe među počiniteljima, no predstavljaju specifičnu i manje istraženu skupinu. U Hrvatskoj, izricanje bezuvjetne kazne zatvora počiniteljima dječje pornografije varira iz godine u godinu, dok mlađi punoljetnici najčešće dobivaju zatvorske kazne, a zatim uvjetne kazne. Odgojno-obrazovni sustav pruža socijalnim pedagozima ključnu ulogu u prevenciji dječje pornografije kroz podizanje svijesti zajednice, suradnju s roditeljima i prepoznavanje suptilnih znakova vrbovanja, dok pravosudni sustav zahtijeva specifičan tretman počinitelja, s naglaskom na individualnu terapiju i analizu patološkog ponašanja kako bi se smanjio rizik od ponavljanja kaznenih djela.
Sažetak (engleski) The sexual victimization of children, particularly in the context of child pornography, represents a growing global problem driven by the modernization of technology and the increasing use of the internet. The aim of this paper is to gain insight into current knowledge about child pornography. The paper analyzes the etiological, phenomenological and criminal law aspects of this problem and examines data on the punishment of offenders of these criminal acts. The conducted analysis of current knowledge indicates that different countries have different definitions and data sources, making it difficult to assess the global prevalence of the problem. However, research and reports from organizations such as ECPAT, Interpol, IWF, and INHOPE highlight the complexity and variations in the type and amount of material, with a significant increase in online sexual exploitation of children during the COVID-19 pandemic. In Croatia, the number of reported criminal offenses of sexual abuse and exploitation of children has been continuously increasing, with the highest rise recorded in 2023. The victims are most often girls, although recent years have seen an increase in male victims, consistent with global data. Perpetrators of child pornography represent a heterogeneous group with varying motivations, most often being white males aged 25 to 50, with a high level of education and employment, often coming from complex social and family backgrounds. Women are less frequently among the perpetrators but represent a specific and less researched group. In Croatia, the imposition of unconditional prison sentences for child pornography offenders varies from year to year, while younger adults most commonly receive prison sentences followed by suspended sentences. The educational system provides social educators with a key role in preventing child pornography through raising community awareness, collaborating with parents, and recognizing subtle signs of grooming, while the judicial system requires a specific approach to treating offenders, emphasizing individual therapy and analysis of pathological behavior to reduce the risk of reoffending.
Ključne riječi
seksualna viktimizacija djece
dječja pornografija
počinitelji
žrtve
Ključne riječi (engleski)
child sexual victimization
child pornography
offenders
victims
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:158:568453 Studijski program Naziv: Socijalna pedagogija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-10-18 12:12:12
