| Sažetak | Poremećaj iz spektra autizma odnosi se na odstupanja u socijalnoj komunikaciji i interakciji te na atipičnosti u općem ponašanju i interesima. Kod djece s poremećajem iz spektra autizma česta pojava su nepoželjna ponašanja, a u njihovoj prevenciji i smanjivanju veoma su učinkovite bihevioralne intervencije. Sveobuhvatna funkcionalna procjena ponašanja prvi je korak u izradi kvalitetnog plana podrške koji se veže uz nepoželjna ponašanja. Cilj ovog diplomskog rada bio je prije svega utvrditi funkcije nepoželjnih ponašanja kod djevojčice s poremećajem iz spektra autizma te ispitati utjecaj primjene intervencija utemeljenih na funkcijama nepoželjnih ponašanja na njihovu frekvenciju i intenzitet, ali i dobiti uvid u perspektivu majke. Uzorak su činile djevojčica s poremećajem iz spektra autizma koja izražava agresivno ponašanje i pritiskanje spolovila u različitim situacijama u svakodnevnom životu i njezina majka. U kvantitativnom dijelu istraživanja u sklopu sustavnog procesa funkcionalne procjene ponašanja korištene su posredne ili indirektne metode opažanja i neposredno opažanje ponašanja u prirodnim uvjetima, dok su intervencije za smanjivanje nepoželjnih ponašanja uključivale postupke podrške, od kojih vizualnu podršku, verbalnu podršku, fizičku podršku, dodir i pokazivanje, ali i ignoriranje nepoželjnog ponašanja i uzmicanje od djevojčice, gašenje, prekidanje i preusmjeravanje te nagrađivanje, odnosno pojačanje. Varijable koje su opažane i bilježene tijekom provođenja intervencija za smanjivanje nepoželjnih ponašanja su sljedeće: strategije prevencije i strategije intervencije te nepoželjna ponašanja, i to agresivno ponašanje, koje uključuje grebanje, štipanje, udaranje rukama, udaranje nogama, grizenje i bacanje na pod, i pritiskanje spolovila (masturbacija). U kvalitativnom dijelu istraživanja korišten je polustrukturirani intervju, a pitanja su oblikovana s obzirom na sljedeća ciljana područja: promjene koje majka primjećuje u nepoželjnim ponašanjima kod djevojčice s poremećajem iz spektra autizma nakon provedenog programa za smanjivanje nepoželjnih ponašanja, promjene koje majka primjećuje na osobnoj razini nakon provedenog programa za smanjivanje nepoželjnih ponašanja, iskustvo majke s ostvarenom podrškom prilikom provođenja programa za smanjivanje nepoželjnih ponašanja te iskustvo majke s provođenjem strategija prevencije i strategija intervencije za nepoželjna ponašanja i njezina promišljanja o nedostacima i mogućnostima unaprjeđenja programa. Rezultati i kvalitativnog i kvantitativnog dijela istraživanja ukazuju da su intervencije utemeljene na funkcionalnoj procjeni ponašanja učinkovite u smanjenju i intenziteta i frekvencije nepoželjnih ponašanja kod petogodišnje djevojčice s poremećajem iz spektra autizma, samim time i u povećanju učestalosti primjerenih ponašanja. Ovo istraživanje prije svega ukazuje na potrebu individualnog pristupa svakom djetetu radi poboljšanja razine funkcioniranja u svakodnevnom životu, kako njega samoga, tako i njegove obitelji te na potrebu poštivanja principa dosljednosti u ophođenju s djetetom, ali i na važnost uključivanja roditelja u planiranje, implementaciju i evaluaciju programa te važnost pružanja kako formalne, tako i neformalne podrške cijeloj obitelji. |
| Sažetak (engleski) | Autism spectrum disorder refers to the deviations in social communication and interaction, as well as to the atypicalities in general behavior and interests. Challenging behavior is often found in children with autism spectrum disorder, and behavioral interventions are very effective in the prevention and reduction of such behavior. Comprehensive functional behavioral assessment is the first step to creating a quality support plan that is associated with challenging behavior. The aim of this graduate thesis was to determine the functions of the challenging behaviors in a girl with an autism spectrum disorder, to examine the impact of the interventions based on the functions of challenging behaviors on their frequency and intensity, as well as to gain insight into the mother's perspective. The sample consisted of a girl with autism spectrum disorder, who expresses aggressive behavior and presses her genitalia in different situations in her daily life; and her mother. In the quantitative part of the research, within the systematic process of the functional behavioral assessment, indirect methods of observation and direct observation of behavior in natural conditions were used, while interventions to reduce challenging behavior included supportive actions, such as visual support, verbal support, physical support, touching and pointing, but also ignoring challenging behavior and withdrawal from the girl, extinction, interruption and redirection, and reinforcement. The variables that have been observed and recorded during the interventions to reduce challenging behavior are the following: antecedent based interventions, consequent based intereventions and challenging behavior, such as aggressive behavior, including scratching, pinching, hitting, kicking, biting, throwing on the floor, and pressing of the genitalia (masturbation). In the qualitative part of the study, a semi-structured interview was used, and questions were designed with respect to the following target areas: changes that the mother notices in challenging behavior of her daughter with autism spectrum disorder following a program to reduce challenging behavior, changes that the mother observes at a personal level after a program to reduce challenging behavior, the mother's experience with the support during the implementation of challenging behavioral reduction programs, and the mother's experience with implementing antecedent based interventions and consequent based interventions for challenging behavior as well as her reflection on the disadvantages and the ways of improving the program. The results of the qualitative and quantitative part of the research indicate that the interventions based on functional behavioral assessment are effective in reducing the intensity and frequency of challenging behavior in the five-year-old girl with autism spectrum disorder, as well as in increasing the frequency of appropriate behavior. This research first of all points to the need for individual access to every child with a goal to improve the level of functioning in their everyday life, both of the child and their familiy, and to the need to respect the principle of consistency in dealing with the child, but also the importance of involving parents in the planning, implementing and evaluating programs and the importance of providing both formal and informal support to the whole family. |
