Neki aspekti procjene i praćenja razvoja djeteta u ranoj intervenciji

završni specijalistički

• Naslov (engleski): Certain aspects of assesing and monitoring child development in early intervention
• Autor: Tereza Ožbolt
• Mentor: Ines Joković-Oreb (mentor)
• Član povjerenstva: Ljubica Pribanić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ines Joković-Oreb (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Katušić Bojanac (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-02-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Djeca s motoričkim razvojnim teškoćama zahtijevaju kontinuiranu i brižnu pažnju te dobro osmišljene programe u različitim razvojnim fazama svog života. U rehabilitaciji djece s motoričkim teškoćama rade profesionalci različitih struka u specijaliziranim timovima kako bi na odgovarajući način susreli potrebe djeteta i njegove obitelji. Široko je poznato da je međusobna suradnja ovih stručnjaka i njihova suradnja s obitelji odlučujući čimbenik koji utječe na kvalitetu pružene podrške. Prema tome, podijeljeni interdisciplinarni ciljevi u kojima su integrirane različite perspektive svih uključenih strana od velike su važnosti. Postavljanje ciljeva zahtijeva pažljivo pregovaranje između roditelja i stručnjaka kako bi definirali željeni ishod. Malo je dokaza o najboljoj metodi postavljanja ciljeva i pregledom literature vidljivo je dosta različitih pristupa.
Cilj je ovog specijalističkog rada ukazati na važnost jasnog definiranja funkcionalnih habilitacijskih ciljeva prilikom koncipiranja edukacijsko-rehabilitacijskog programa za djecu s motoričkim teškoćama te izrada obiteljske mape. Uzorak ispitanika činilo je petero djece kronološke dobi 2 - 5 godina, svi korisnici programa „Rana intervencija u stanu djeteta“ „Centra za odgoj i obrazovanje Goljak“. Edukacijsko-rehabilitacijski program provodio se u obiteljima djece u razdoblju od 15. 1. 2016. - 25. 4. 2016., a bio je usmjeren na dijete i obitelj. Rehabilitator je provodio program s djetetom dva puta tjedno u trajanju od 1 h, a ostale dane dogovorene aktivnosti provodili su roditelji za vrijeme svakodnevnih aktivnosti djeteta. Jednom tjedno prilikom dolaska u obitelj, rehabilitator je bilježio promjene u rezultatima na GAS Skali postignuća ciljeva. Za procjenu sposobnosti svakog pojedinog djeteta primijenjen je PEDI-CAT upitnik za procjenu neurorazvojnih odstupanja kod djece. Kao metoda obrade podataka primijenjena je modifikacija algoritma INDIF koja služi za komponentnu analizu stanja ispitanika opisanog nad skupinom varijabli registriranih kroz određeni vremenski period.
Rezultati ovog istraživanja potvrđuju važnost jasnog definiranja funkcionalnih habilitacijskih ciljeva prilikom koncipiranja edukacijsko-rehabilitacijskog programa za djecu s motoričkim teškoćama. Troje od petero uključene djece postiglo je predviđeni očekivani napredak (kratkoročni cilj) edukacijsko-rehabilitacijskog programa, dok je troje od spomenutih četvero
djece postiglo napredak veći od očekivanog (dugoročne ciljevi) na jednoj ili više varijabli istraživanja. Ovakav način koncipiranja ciljeva omogućava obitelji praćenje malih napredaka u razvoju djeteta čime dolazi do snaženja obitelji, povećanja motivacije i razine uključenosti u programske aktivnosti djeteta.

Sažetak (engleski)

Children with motor developmental disabilities demand continuous and caring attention along with well thought developmental programs throughout all life phases. In rehabilitation of children with motor disabilities, professionals from different fields work in specialized teams to meet the needs of a child and their family in appropriate way. It is widely known that the collaborative work of the experts and their support to the family is the key factor that INFLUENCES the quality of the (given) support. Thus, separate interdisciplinary goals, that integrate various perspectives of all parties involved, are of a great necessity. Setting up the goals, demands thoughtful negotiations between parents and experts to define the expected outcome. There is little evidence of the best method for setting up goals and browsing through the literature shows various approaches to the subject.
The main purpose of this work is to show the importance of clearly defining the functional habilitation goals when creating the educational rehabilitation program for children with motor difficulties and creating the family map. The sample of respondents was made out of five children age 2 - 5 years involved in The early intervention program in children’s home in COO Goljak. Early intervention program took place in children’s families in period from 15th of January 2016 to 25th of April 2016 and was focused on a child and a family. Program included 1-hour program with a child two times a week and on the other days parents would do planned activities during child’s everyday activities. Once a week, when visiting a family, specialist would record accomplished goals on GAS scale. To valuate capabilities of every single child The Pediatric Evaluation of Disability Inventory computer adapted test was used.
The modification of the INDIF algorithm was applied as a method of analysis which is used for the component analysis of the respondent’s state over the group of variables registered throughout the set period of time.
The results of this research confirm the importance of clearly defining the functional habilitation goals when creating educational rehabilitation program for children with motor difficulties. Three out of five children involved in the program have accomplished expected progress (short-term goals) of the program, while three out of those four children made a progress even greater than expected (long-term goals) on one or multiple variables. This method of creating goals enables a family to keep track of little progresses in child’s development which empowers the family, increases motivation and level of involvement in child’s programed activities.

• Ključne riječi: funkcionalni edukacijsko-rehabilitacijski ciljevi; obitelj; Skala postignuća ciljeva (GAS); edukacijsko-rehabilitacijski program; osnaživanje
• Ključne riječi (engleski): functional education-rehabilitation goals; family; GAS scale; education-rehabilitation program; empowerment
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:052302
• Studijski program: Naziv: Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/ specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji (univ. spec. rehab. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-07-12 14:16:01