Sposobnost pripovijedanja i utjecaj medija na usvajanje drugog jezika

diplomski rad

• Naslov (engleski): Narrative ability and influence of media in second language acquisition
• Autor: Sara Zlojić
• Mentor: Jelena Kuvač Kraljević (mentor)
• Član povjerenstva: Jelena Kuvač Kraljević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mirjana Lenček (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Matić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

U današnjem svijetu gdje su djeca sve više izložena digitalnoj tehnologiji, sve je više slučajeva u kojima usvajaju drugi jezik putem dječjih emisija i crtića. Različita istraživanja analizirala su dječje edukativne emisije kako bi otkrili koliko su dobra podloga za usvajanje drugog jezika. Zaključili su da su najpoticajnije one u kojima je govor sličan maminskome (Jyhlä-Laaide, 1994, Rice, Woodsmall, 1988). Tako je prvi cilj ovoga rada ispitati jezični status djeteta koje je usvojilo engleski jezik isključivo gledajući crtiće. Drugi cilj rada je usporediti djetetove pripovjedne sposobnosti na hrvatskome i engleskome jeziku te konačno, kao posljednji cilj, usporediti roditeljsku percepciju o djevojčičinoj upotrebi digitalnih uređaja.
Djevojčica je u tu svrhu ispitana na Novim Reynell razvojnim jezičnim ljestvicama na hrvatskome jeziku, a odgovori su bilježeni u listu za odgovore i bodovani prema Priručniku. Zatim je djevojčičino pripovijedanje ispitano hrvatskom i engleskom inačicom MAIN-a, transkribirano u CLAN-u, a pogreške su kodirane prema CHAT-u. Njeni roditelji su svaki zasebno ispunili upitnik o upotrebi digitalnih uređaja te su njihovi odgovori uspoređeni. Rezultati su pokazali kako djevojčica ima prosječne sposobnosti jezičnog razumijevanja na hrvatskome jeziku, ali joj je jezična proizvodnja ispodprosječna u odnosu na dob. Prilikom pripovijedanja na hrvatskome, djevojčica se učestalo preključivala na engleski koji joj je rječnički dominantniji. Suprotno tome, djevojčica je postigla bolje rezultate na hrvatskome u mjerama mikrostrukture i makrostrukture priče. Analizirajući roditeljske odgovore na upitniku, može se vidjeti kako majka utjecaj medija doživljava štetnijim za djetetov jezični razvoj nego što ga doživljava otac. Tako se može zaključiti da je djevojčica izlaganjem medijima stekla određene jezične alate u oba jezika, ali nijednim jezikom nije ovladala u potpunosti.

Sažetak (engleski)

In today’s world where children are increasingly exposed to digital technology, there are more and more cases where they acquire a second language through children’s shows and cartoons. Various studies have analyzed children’s educational shows to find out how good a background they are for learning a second language. They concluded that the most stimulating are those in which speech is similar to maternal (Jyhlä-Laaide, 1994, Rice, Woodsmall, 1988). Thus, the first aim of this paper is to examine the language status of a child who has acquired English solely by watching cartoons. The second aim of the paper is to compare the child's narrative abilities in Croatian and English, and finally, the last aim is to compare the parent's perception of the usage of digital devices.
For this purpose, the girl was examined on the New Reynell developmental language scales in the Croatian language, and the answers were recorded in the answer sheet and scored according to the Manual. The girl's narration was then examined in the Croatian and English versions of MAIN, transcribed in CLAN, and the errors were coded according to CHAT. Her parents each completed a questionnaire on the use of digital devices and their responses were compared. The results showed that the girl has average language comprehension skills in the Croatian language, but her language production is below average in relation to her age. When narrating in Croatian, the girl often switched to English, which is more dominant in her vocabulary. In contrast, the girl achieved better results in Croatian in terms of the microstructure and macrostructure of the story. Analyzing the parental responses to the questionnaire, it can be seen that the mother percieves the influence of the media more detrimental for the child’s language development than the father. Thus, it can be concluded that the girl acquired certain language tools in both languages by being exposed to the media, but she did not fully master any language.

• Ključne riječi: dvojezičnost; preključivanje; pripovijedanje; tehnologija
• Ključne riječi (engleski): bilingualism; code-switching; narration; technology
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:349295
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-11-12 13:29:22