Naslov Uloga romantičnih odnosa i romantičnog samopoimanja u razumijevanju mentalnog zdravlja adolescenata
Naslov (engleski) The role of romantic relationships and romantic self-perceptions in understanding the
mental health of adolescents
Autor Ana Krnić
Mentor Miranda Novak (mentor)
Član povjerenstva Miranda Novak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Martina Ferić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Matea Belošević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2021-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
Sažetak Cilj ovog diplomskog rada bio je dobiti uvid u obiljeţja romantičnih odnosa maturanata te
ispitati ulogu nekih odrednica romantičnih iskustava, kvalitete romantičnih odnosa i
romantičnog samopoimanja u razumijevanju internaliziranih problema mladih.
Istraţivanje je provedeno putem online upitnika postavljenog na platformi Google Forms, koji
je bio aktivan od 26. travnja do 24. svibnja 2021. godine. Prigodni uzorak činilo je 140
maturanata iz zagrebačkih srednjih škola. Kvaliteta romantičnih odnosa ispitivana je Skalom
kvalitete romantičnih odnosa (eng. Romance Qualities Scale) (Ponti, Guarnieri, Smorti i Tani,
2010), a razina ozbiljnosti internaliziranih problema skraćenom verzijom Skale depresivnosti,
anksioznosti i stresa (eng. Depression Anxiety Stress Scale – DASS-21) (Lovibond i
Lovibond, 1995). Osim toga, za potrebe ovog diplomskog istraţivanja konstruiran je
demografski dio upitnika kojim su, uz demografske karakteristike, ispitane neke odrednice
romantičnih iskustava zagrebačkih maturanata poput trenutnog statusa veze, općeg
zadovoljstva romantičnim odnosom, učestalosti iskustva „dejtanja“ u posljednjih 6 mjeseci,
načina upoznavanja trenutnih i potencijalnih romantičnih partnera te iskustva verbalnog i
fizičkog nasilja u partnerskom odnosu. Nadalje, za potrebe ispitivanja romantičnog
samopoimanja, definiranog kroz percipiranu vaţnost romantičnih odnosa, sudionicima
istraţivanja postavljena su pitanja o doţivljaju utjecaja romantičnih odnosa na njihovo
mentalno zdravlje, vaţnosti istih te utjecaju koji romantična iskustva imaju na njihovo
samopouzdanje i sliku o sebi.
Rezultati su pokazali da je većina maturanata uključenih u istraţivanje u romantičnom odnosu
duljem od 6 mjeseci. Sudionici istraţivanja općenito su zadovoljni svojim partnerskim
vezama te iste procjenjuju visoko kvalitetnima. Nadalje, većina sudionika ovog istraţivanja
smatra da romantični odnosi utječu na njihovo mentalno zdravlje, samopouzdanje i sliku koju
imaju o sebi. Vezano uz ulogu koju romantični odnosi imaju u razumijevanju mentalnog
zdravlja adolescenata, nije utvrĎena povezanost izmeĎu samog „statusa veze“ i rezultata na
subskalama depresivnosti, anksioznosti i stresa. Ipak, niska pozitivna korelacija utvrĎena je
izmeĎu rezultata na dimenziji konflikta i rezultata na sve tri subskale Skale depresivnosti,
anksioznosti i stresa. Niska negativna korelacija izmeĎu dimenzija koje upućuju na višu
kvalitetu romantičnih odnosa i subskala depresivnosti, anksioznosti i stresa utvrĎena je samo
na uzorku djevojaka.
Sažetak (engleski) The aim of the present thesis was to gain insight into the characteristics of the romantic
relationships of high school graduates and to examine the role of some aspects of adolescent
romantic experiences, the quality of romantic relationships and romantic self-perceptions in
understanding the internalized symptoms of youth.
The research was conducted through an online survey posted on the Google Forms platform
and it was available from April 26th to May 24th, 2021. The convenience sampling consisted
of 140 high school graduates from Zagreb. The quality of romantic relationships was
measured by the Romance Qualities Scale (Ponti, Guarnieri, Smorti and Tani, 2010), while
the level of severity of internalized problems was measured by a shortened version of
Depression Anxiety Stress Scale (DASS-21) (Lovibond and Lovibond, 1995). In addition, for
this graduate research, a demographic part of the questionnaire was constructed. Apart from
demographic characteristics, it examined some aspects of romantic experiences of Zagreb
graduates, such as current relationship status, general romantic relationship satisfaction,
frequency of dating experiences in the last 6 months and the means of an acquaintance of
current and potential romantic partners, as well as the experiences of verbal and physical
violence in romantic relationships. Furthermore, to examine romantic self-perceptions,
defined through the perceived importance of romantic relationships, participants were asked
about their perception of the impact that romantic relationships have on their mental health,
the importance of the former and the impact that romantic experiences have on self-concept
and their self-esteem.
The results suggest that most of the high school graduates involved in this study have been in
a romantic relationship for more than 6 months. Participants were generally well satisfied
with their relationships and rated them as high-quality. Furthermore, most participants in this
study believed that romantic relationships affected their mental health, self-esteem, and their
self-perceptions. Regarding the role that romantic relationships play in understanding
adolescent mental health, no association was established between the ‘relationship status’
itself and outcomes on the subscales of depression, anxiety, and stress. Nevertheless, a low
positive correlation was found between the results on the conflict dimension and the results on
all three subscales of The Depression, Anxiety Stress Scale. Low negative correlations
between the dimensions suggesting a higher quality of romantic relationships and subscales of
depression, anxiety, and stress were found only in a sample of girls.
Ključne riječi
romantični odnosi
kvaliteta romantičnih odnosa
mentalno zdravlje
adolescencija
Ključne riječi (engleski)
romantic relationships
romantic relationships quality
mental health
adolescence
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:158:119998
Studijski program Naziv: Socijalna pedagogija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne pedagogije (mag. paed. soc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup Datum isteka embarga: 2022-09-27
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-12-31 15:53:46