Psihosocijalni aspekti djetetovog iskustva malignog oboljenja roditelja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Psychosocial aspects of a child's experience of a parent's malignant disease
• Autor: Ana Karamarko
• Mentor: Damir Miholić (mentor)
• Član povjerenstva: Damir Miholić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Renata Martinec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana-Marija Bohaček (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Izraz rak odnosi se na prisutnost malignih tumora. Kako prevalencija raka neprekidno raste, tako raste i broj djece koja su suočena s dijagnozom ove bolesti kod člana obitelji. Djeca koja imaju roditelja s rakom mogu doživjeti niz stresnih perioda, počevši od dijagnoze raka i nastavljajući se tijekom liječenja sve do oporavka. U istraživačkoj literaturi malo je pažnje posvećeno djeci pacijenata oboljelih od ove bolesti. S obzirom na to, cilj ovog preglednog rada je dobiti detaljniji uvid u psihosocijalno funkcioniranje djece koja imaju roditelja s malignim oboljenjem. Cilj je i analizirati utjecaj različitih faktora na prilagodbu djece, kao što su spol i dob djeteta, socijalna podrška, spol oboljelog roditelja, faktori vezani uz prirodu bolesti roditelja, odnos roditelj-dijete te neki faktori vezani uz obitelj. U tu svrhu napravljen je pregled dosadašnjih radova na ovu temu. Negativne reakcije djece na roditeljev rak uključuju promjene u raspoloženju i samopoštovanju, promjene vezane uz izvršavanje akademskih obaveza, tjelesne simptome te socijalne i interpersonalne promjene. Kod ove djece mogu se javiti različite emocionalne reakcije kao što su ljutnja, zamjeranje, sram, krivnja, bespomoćnost, osjećaj gubitka kontrole i osjećaj izoliranosti. Kada se proučava utjecaj različitih faktora primjećuje se nekonzistentnost rezultata među istraživanjima. Kada se promatra dob djece, velik broj istraživanja svrstava adolescente u najranjiviju skupinu, a kada se uzima u obzir spol, često se kao najteže pogođena skupina navode kćeri adolescentice. U literaturi se ističe značaj socijalne podrške, posebice vršnjaka i prijatelja koji također imaju roditelja s rakom. Veća dostupnost informacija smanjuje anksioznost djece. Ne pronalaze se jasni i usuglašeni zaključci o tome postoji li i kakav je utjecaj spola roditelja. Čini se da tip raka nije povezan s funkcioniranjem i psihosocijalnom prilagodbom ove djece. Ističe se i uloga savjetovatelja u radu s ovom djecom. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se dodatno doprinijelo razumijevanju psihosocijalnog funkcioniranja ove djece te posljedično tome i zaštiti njihovog mentalnog zdravlja.

Sažetak (engleski)

The term cancer refers to the presence of malignant tumors. Since the prevalence of cancer is constantly increasing, the number of children who are faced with the diagnosis of this disease in a family member is also increasing. Children who have a parent with cancer can experience a series of stressful periods, starting with the diagnosis of cancer and continuing through treatment until recovery. In research literature little attention has been given to the children of patients suffering from this disease. With this in mind, the aim of this review is to gain a more detailed insight into the psychosocial functioning of children who have a parent with malignant disease. The aim is also to analyze the impact of various factors on children’s adjustment, such as the child’s gender and age, social support, the gender of sick parent, factors related to the nature of the parent’s illness, the parent-child relationship and some family-related factors. For this purpose, a review of previous works on this topic was made. Children’s negative reactions to the parent’s cancer include changes in mood and self-esteem, changes in academic performance, physical symptoms and social and interpersonal changes. Different emotional reactions can occur in these children, such as anger, resentment, shame, guilt, helplessness, a sense of loss of control and a feeling of isolation. When studying the influence of different factors, the inconsistency of the results is noticed. When looking at the age of children, a large number of studies classify adolescents as the most vulnerable group, and when gender is taken into account, adolescent daughters are often cited as the most negatively affected group. The literature emphasizes the importance of social support, especially from peers and friends who also have a parent with cancer. Greater availability of information reduces children’s anxiety. There are no clear and agreed upon conclusions about whether there is and what kind of impact the gender of parent has. The type of cancer does not seem to be related to the functioning and psychosocial adjustment of these children. The role of counselor in working with these children is also emphasized. More research is needed in order to further contribute to the understanding of the psychosocial functioning of these children and consequently to protection of their mental health.

• Ključne riječi: maligno oboljenje; dijete; psihosocijalni aspekti; prevencija
• Ključne riječi (engleski): malignant disease; child; psychosocial aspects; prevention
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:720499
• Studijski program: Naziv: Edukacijska rehabilitacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra edukacijske rehabilitacije (univ. mag. rehab. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-17 10:53:48