Strategije suočavanja sa spolnim uznemiravanjem

diplomski rad

• Autor: Maja Lovrinčević
• Mentor: Irma Kovčo Vukadin (mentor)
• Mentor: Martina Lotar Rihtarić (komentor)
• Član povjerenstva: Irma Kovčo Vukadin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Martina Lotar Rihtarić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dalibor Doležal (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Širenjem #MeToo pokreta (2017.) porastao je interes javnosti te znanstvene i stručne zajednice za problem spolnog uznemiravanja. lako su brojni strani autori istraživali opus strategija suočavanja sa spolnim uznemiravanjem te su Knapp i sur. (1997) ponudili kontekstualni okvir dostupne tipologije odgovora na spolno uznemiravanje, hrvatski istraživači nisu iskazali interes za ovu temu. Hrvatska istraživanja su malobrojna te se uglavnom zaustavljaju na istraživanju prevalencije i incidencije pojave. Utvrđeno je kako spolno uznemiravanje može imati ozbiljne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje (Klein i Martin, 2019) te je analiza strategija suočavanja sa spolnim uznemiravanjem od velike važnosti za bolje razumijevanje ove negativne pojave kao i stvaranje implikacija za prevenciju i tretman.
Cilj ovog rada je utvrđivanje razlika u strategijama suočavanja sa spolnim uznemiravanjem ovisno o rodu i seksualnoj orijentaciji studenata u visokoškolskom obrazovanju. U radu se koriste podaci istraživanja Spolnog uznemiravanja studenata i studentica u kontekstu visokoškolskog obrazovanja koje je provedeno u svibnju 2022. godine. Uzorak istraživanja prikazanog u ovom radu činili su samo oni studenti koji su doživjeli spolno uznemiravanje u visokoškolskom obrazovanju (N=413).
Rezultati provedenog hi-kvadrat testa pokazali su kako studenti u odnosu na studentice češće koriste strategije kojima se suprotstavljaju počinitelju dok studentice značajno češće u odnosu na studente koriste strategije kojima izbjegavaju počinitelja i ignoriraju problem. Također, nisu utvrđene razlike u traženju institucionalne pomoći između studenata i studentica dok su utvrđene statistički značajne razlike u traženju emocionalne pomoći. Studenti drugih seksualnih orijentacija u odnosu na studente heteroseksualne orijentacije značajno češće traže psihološku pomoć nakon viktimizacije te značajno češće koriste većinu strategija suočavanja koje se odnose na izbjegavanje problema. Studenti heteroseksualne orijentacije se češće okreću vjeri u odnosu na studente drugih seksualnih orijentacija dok su kod potonjih izraženije negativne bihevioralne promjene u vidu povećane konzumacije sredstava ovisnosti.
Doprinos ovog istraživanje je to što će ovaj rad biti (po saznanju autorice) prva hrvatska empirijska analiza strategija suočavanja studenata sa spolnim uznemiravanjem.

Sažetak (engleski)

Following the rise of the #MeToo movement (2017.), there has been a significant increase in public, scientific and professional interest regarding the issue of sexual harassment. While numerous foreign authors have explored various coping strategies for sexual harassment, and Knapp et al. (1997) offered a contextual framework for the available typology of responses to sexual harassment, Croatian researchers have shown minimal interest in this topic. Croatian studies are few and primarily focus on the prevalence and incidence of the phenomenon. It has been established that sexual harassment can have profound consequences on mental and physical health (Klein & Martin, 2019), and the analysis of coping strategies for sexual harassment is crucial for better understanding this negative phenomenon and creating implications for prevention and treatment.
The aim of this paper is to determine the differences in coping strategies for sexual harassment depending on the gender and sexual orientation of students in higher education. The paper will use data from the research on Sexual Harassment of Students in the Context of Higher Education, which was conducted in May 2022. The sample for the research presented in this paper consisted of those students who had experienced sexual harassment in higher education (N=413).
The chi-square test results showed that male students, compared to female students, more often use strategies aimed at confronting the perpetrator, while female students significantly more often than male students use strategies aimed at avoiding the perpetrator and ignoring the problem. There were no significant differences between male and female students in seeking institutional support, but significant differences were found in seeking emotional support. Students of other sexual orientations, compared to heterosexual students, are significantly more likely to seek psychological help after victimization and use most of the coping strategies that fall under problem avoidance. Heterosexual students are significantly more likely to turn to religion compared to students of other sexual orientations, while the latter exhibit more pronounced negative behavioural changes in the form of increased substance use.
The contribution of this research is that this paper will be (to the author's knowledge) the first Croatian empirical analysis of students' coping strategies with sexual harassment.

• Ključne riječi: spolno uznemiravanje; visoko obrazovanje; strategije suočavanja
• Ključne riječi (engleski): sexual harassment; higher education; coping strategies
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:117651
• Studijski program: Naziv: Socijalna pedagogija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra socijalne pedagogije (univ. mag. paed. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-18 11:48:51