Rana intervencija kod kasnog pojavljivanja jezika

završni specijalistički

• Naslov (engleski): Early intervention in late language emergence
• Autor: Anamarija Varga
• Mentor: Jasmina Ivšac Pavliša (mentor)
• Član povjerenstva: Draženka Blaži (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Ivšac Pavliša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ljiljana Širić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-12-10, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Kasno pojavljivanje jezika, odnosno kašnjenje u razvoju jezika i govora javlja se kod djece u dobi između dvije i tri godine. Djeca koja kasne u jeziku i govoru u dobi od dvije godine imaju aktivni fond manji od 50 riječi te još uvijek ne kombiniraju riječi u dvočlane iskaze, a senzoričke, neurološke, motoričke i ostale domene razvoja su uredne. Djeca koja pokazuju kašnjenje se nazivaju kasnim govornicima (eng. late talkers). Osim u ekspresivnom rječniku, kasni govornici mogu kasniti i u jezičnom razumijevanju, upotrebi gesti, simboličkoj igri, obradi informacija itd., a također imaju i češće ispade u ponašanju. Postoje mnogobrojni unutarnji i vanjski rizični čimbenici koji utječu na kašnjenje u jeziku i govoru. Najveći rizični faktor je spol – većina kasnih govornika je muškog spola. Osim spola, na pojavu kašnjenja utječu i socioekonomski i obiteljski faktori, no još uvijek nije do kraja razjašnjeno koji su to točno faktori. Također, iako je kod ove populacije veliki broj tzv. late bloomera, djece koja
kasne u jezičnom razvoju, ali s vremenom dostignu svoje vršnjake, još uvijek se ne zna koji su čimbenici koji utječu na to. Istraživanja koja se bave kasnim pojavljivanjem jezika su najčešće rađena na malom broju ispitanika, upotrebom različitih metodologija, stoga se rezultati međusobno ne mogu uspoređivati. No, u posljednjih dvadesetak godina, istraživanja su sve brojnija te se iz njih mogu izvesti mnogobrojni zaključci. Između ostaloga, otkrilo se da je dijete koje je bilo kasni govornik rizično za kasnije pojavljivanje razvojnog jezičnog poremećaja i specifičnih teškoća u učenju. Novija istraživanja pokazuju da je tradicionalni „Čekaj i vidi pristup“ (engl. Wait and see) zastario i da kasni govornici i njihove obitelji uključivanjem u oblike rane intervencije mogu imati višestruke koristi. Kasnim govornicima i njihovim roditeljima se nude različiti oblici podrške. Intervencija može biti direktna ili indirektna. Direktni oblik intervencije provode logopedi i/ili specijalisti rane intervencije. Indirektni oblik intervencije u kojoj roditelji imaju središnju ulogu u pružanju podrške se pokazao jednako učinkovit kao i direktni oblik.

Sažetak (engleski)

Late language emergence (LLE) is a delay in language onset in children between ages two and three. Children who are late talkers have expressive vocabulary of less than 50 words and are not combining words into utterances. Their sensory, neurological, motor development and other domains are intact. Children with LLE are usually called late talkers. Beside in
expressive vocabulary, late talkers can exhibit delay in receptive language, gesture use, symbolic play, information processing, etc., and they are also more prone to behavioral problems. There are numerous intrinsic and extrinsic risk factors which influence language delay. The biggest risk factor is gender- most late talkers are male. Beside gender, influence on language delay have socioeconomic status and family factors, however, it is not yet clear which exact factors are the most important. In population of late talkers there is a lot of late bloomers, children who are late to talk, but eventually catch up to their peers. However, it is still unknown what factors contribute to „catching up”. Research on LLE up until last 20 years has been conducted on a very small scale studies and with different methodologies, thus making the comparison between them impossible. Very promising conclusions are drawn from newer research. For example, child who was a late talker is at greater risk for developmental language delay and learning disabilities. Research also shows that the
traditional „Wait and see” approach is outdated and that late talkers and their families can benefit greatly from early intervention programs. Late talkers and their families can be included in lots of different intervention programs. Intervention can be direct and indirect. Direct intervention is conducted by clinician (speech and language pathologist, early
intervention specialist). In indirect intervention parent have the central role in supporting their child. Parent implemented intervention have the same efficacy, and some are even better than clinician directed intervention.

• Ključne riječi: kasno pojavljivanje jezika; kasni govornici; rana intervencija; roditelji
• Ključne riječi (engleski): late language emergence; late talkers; early intervention; parents
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:449657
• Studijski program: Naziv: Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilinišni specijalist/specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji (spec. rehab. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-01-07 12:56:47