Procjena zadovoljstva komunikacijom nakon laringektomije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Communication Satisfaction Assessment after Larygectomy
• Autor: Lara Žuvela
• Mentor: Ana Bonetti (mentor)
• Član povjerenstva: Ana Bonetti (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Leko Krhen (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Ivšac Pavliša (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Cilj ovog diplomskog rada bio je procijeniti zadovoljstvo laringektomiranih osoba vlastitom postoperativnom komunikacijom koristeći hrvatski prijevod Self-Evaluation of Communication Experiences After Laryngectomy - SECEL upitnika samoprocjene. Također, željelo se uvidjeti postoje li razlike među spomenutim zadovoljstvom prvenstveno s obzirom na dominantan način alaringealnog govora, a potom i s obzirom na spol, dob pacijenta te vrijeme proteklo od same operacije. Ispitano je 40 osoba oba spola koje su pretrpjele kirurški zahvat totalne laringektomije. Od navedenih se ispitanika 24 njih služilo ezofagealnim govorom, 14 njih traheoezofagealnim govorom, a 4 elektrolarinksom.
Ispitanicima je bio podijeljen hrvatski prijevod SECEL upitnika samoprocjene koji se sastojao od tri skale: Opća skala (četice 1-5), Okolinska skala (čestice 6-19) te Skala stavova (čestice 20-44). Ispitivanje se provodilo u više navrata u KBC-u "Zagreb" te u Klinici za tumore bolnice "Sestre milosrdnice". Ispitanici su za svaku od čestica SECEL-a morali odrediti u kojem omjeru ista prikazuje njihovo trenutno stanje (0= nikad, 1= ponekad, 2= često, 3= uvijek). Veći broj bodova predstavljao je ujedno i veće glasovno-govorne komunikacijske teškoće i nezadovoljstvo. Posljednja čestica (br.35) uspoređuje količinu govora prije i poslije operacije te jedina ima modificirani način bodovanja (manje/više/jednako) koji je isključen iz ukupne brojčane interpretacije rezultata. Ispitanici su se uspoređivali prema rezultatima na svakoj skali pojedinačno te na ukupnom rezultatu.
Uvidom u rezultate, nije dobivena statistički značajna razlika između ispitanika koji koriste različite metode alaringealnog govora ni na jednoj od skala SECEL-a, kao ni na ukupnom rezultatu. Također je dokazano da ne postoji statistički značajna razlika među ispitanicima s obzirom na spol, dob te vrijeme proteklo od operacije. Općenito, ispitanici su postigli niske rezultate na SECEL-u, što upućuje na dobro rehabilitiran alaringealni govor i njegovo adekvatno korištenje u svakodnevnim situacijama.

Sažetak (engleski)

The aim of this master's paper was to assess the effect of total laryngectomy on everyday communication patterns, regarding mainly the dominant method of alaryngeal speech. Total number of participitians was 40, where 24 of them were using esophageal speech, 14 of them were using tracheoesophageal speech and 4 of them electrolarynx. Evaluation was performed in two Croatian hospitals using Croatian traduction of Self-Evaluation of Communication Experiences After Laryngectomy – SECEL questionnaire. Besides from the method of speech, comparison was also made regarding sex, age and time passed from total laryngectomy surgery.
The SECEL questionnaire consisted of 35 questions divided into three subscales: General subscale (questions 1-5), Environment subscale (questions 6-19) and Attitude subscale (questions 20-34). For each of them patient had to decide how much it described his/hers current status (0= never, 1= sometimes, 2= often, 3= always). Larger total score represented greater communication difficulties and dissatisfaction. Last question (no. 35) compared total amount of speech before and after total laryngectomy (more/less/same), and because of that modified way of answering it was excluded from total score.
A statistical analyses showed there is no statistically significant difference in communication satisfaction between three groups of participitians regarding the dominant method of alaryngeal speech. Furthermore, the results also showed no statistically significant difference in communication satisfaction regarding the sex, age and time passed from total laryngectomy surgery. That pattern was the same for each of three SECEL subscales, and for total SECEL score. On average, patients had a low total SECEL score, which implied that they had reached great level of proficiency in using alaryngeal speech and that they had been using it adequately in everyday situations.

• Ključne riječi: totalna laringektomija; zadovoljstvo komunikacijom; SECEL upitnik; samoprocjena; ezofagealni govor; traheoezofagealni govor; elektrolarinks
• Ključne riječi (engleski): total laryngectomy; communication satisfaction; SECEL questionnaire; self-evaluation; esophageal speech; tracheoesophageal speech; electrolarynx
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:105288
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-04-30 09:45:27