Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije kod dječaka s jezičnim teškoćama i dječjom govornom apraksijom

diplomski rad

• Naslov (engleski): Use of Information and Communication Technology with a Boy with Language Impairment and Childhood Apraxia of Speech
• Autor: Klara Marković
• Mentor: Jasmina Ivšac Pavliša (mentor)
• Član povjerenstva: Jasmina Ivšac Pavliša (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Draženka Blaži (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ines Joković-Oreb (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-07-09, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Dječja govorna apraksija je poremećaj koji se javlja kao rezultat teškoća koordinacije pokreta usana, jezika ili nepca. Rezultira nejasnim govorom, nekonzistentnim greškama izgovora, poteškoćama u koartikulaciji i greškama u prozodiji. Dječju govornu apraksiju dijagnosticira logoped, a prvi znakovi poremećaja je usporen govorni razvoj djeteta. Terapija dječje govorne apraksije može uključivati rad na kontroli artikulatora, prozodiji, uvođenje potpomognute komunikacije te poboljšanje kontrole govornih pokreta. Jezične teškoće uključuju otežano usvajanje jezičnih sastavnica, a dijelimo ih na receptivne i ekspresivne jezične teškoće. Mogu utjecati na komunikaciju, proces učenja i akademski uspjeh djeteta. Kod djeteta se jezične teškoće mogu manifestirati u jednoj ili svim jezičnim sastavnicama. Potpomognuta komunikacija ima mnogo načina ostvarivanja – bez pomagala, niskotehnološkim putem ili kroz visokotehnološka sredstva. U visokotehnološka sredstva ubrajamo i informacijsko – komunikacijsku tehnologiju koja omogućava ciljan rad na određenim dijelovima jezičnih sposobnosti koje djeci s jezičnim teškoćama predstavljaju problem. U ovom diplomskom radu će biti prikazani rezultati šestomjesečne logopedske podrške dječaku s dječjom govornom apraksijom i jezičnim teškoćama. Dječak je na početku uvođenja podrške imao 6 godina i 4 mjeseca. Terapija se većinom provodila na visokotehnološkom uređaju kroz ICT-AAC aplikacije, a ciljevi su bili poticanje narativnih vještina, morfosintakse, predvještina čitanja i pisanja, proširivanje iskaza te širenje komunikacijskih funkcija i sredstava. Nije bilo očekivano da će dječak u potpunosti početi komunicirati visokotehnološkim sredstvom, ali se dječaka poticalo da što više koristi visokotehnološko sredstvo ako govorom ne uspije prenijeti svoju poruku. Nakon šestomjesečnog poticanja dječak je pokazao napredak u obliku češćeg korištenja komunikacijskih funkcija koje se mogu ubrojiti u deklarativne, jezičnom razumijevanju te određenim elementima predvještina čitanja i pisanja. Doprinos ovog diplomskog rada je prikaz poticanja djeteta s višestrukim teškoćama informacijsko – komunikacijskom tehnologijom, točnije nekomercijalnim ICT – AAC aplikacijama. Nadalje, u ovom diplomskom radu je vidljivo koliko je bitno da se obitelj i cijela okolina prilagode uvođenju potpomognute komunikacije.

Sažetak (engleski)

Childhood apraxia of speech is a disorder which appears as a result of difficulties in lips, tongue and palate movement coordination. It results in unintelligible speech, inconsistent speech errors, coarticulation difficulties and dysprosody. It is diagnosed by a speech language pathologist and the first indication of the disorder is speech delay. Childhood apraxia of speech therapy can include treating the control of the speech organs, prosody, implementing alternative and augmentative communication and improvement of speech movements control. Language impairment includes difficulties in acquiring language, and can be divided into 2 groups: receptive and expressive language impairment. There could be an effect on communication, learning process and academic achievement. A child can have an impairment in all or just one component of language. There are two types of alternative and augmentative communication: unaided and aided (basic and high – tech). Information and communication technology is a part of the high – tech AAC. It enables more focused work on specific language components. The aim of this study is to present results of speech therapy with a boy with childhood apraxia of speech and language impairment during six months. When this study began, the boy was 6 years and 4 months old. The therapy mostly consisted of working on a high – tech device and ICT – AAC application, and the primary goals were improvement in narrative skills, grammar, pre-reading and pre-writing skills, means and use of communication and enrichment of expression. Since it was unprobable that the boy will completely start using high – tech devices, the goal was for the boy to use high – tech devices when he is unable to communicate using speech. After six months of therapy, the boy used more declarative communication functions, language comprehension and certain pre-reading and pre-writing skills. The contribution of this study is showing how to use information and communication technology in speech therapy on a child with multiple disabilities, specifically, how to use non-profit applications. Furthermore, this study shows the importance of the whole family and social community adapting to the child using alternative and augmentative communication.

• Ključne riječi: dječja govorna apraksija; jezične teškoće; informacijsko – komunikacijska tehnologija; potpomognuta komunikacija; aplikacije
• Ključne riječi (engleski): childhood apraxia of speech; language impairment; information – communination technology; alternative and augmentative communication; applications
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:436428
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-08-24 11:46:48