Povezanost traumatskih iskustava u djetinjstvu i adolescenciji s različitim vrstama motivacije za odabir socijalne pedagogije kao profesije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Relationship between traumatic experiences in childhood and adolescence with motivation for choosing social pedagogy as profession
• Autor: Ana Amidžić
• Mentor: Ivana Maurović (mentor)
• Mentor: Miranda Novak (komentor)
• Član povjerenstva: Ivana Maurović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gabrijela Ratkajec Gašević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dora Dodig Hundrić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-06-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Temeljni cilj ovog rada je utvrditi povezanost traumatskih iskustava u djetinjstvu i adolescenciji s vrstom motivacije za odabir profesije kod studentica socijalne pedagogije. Specifično, istraživanjem se nastoji utvrditi postoji li statistički značajna povezanost između broja traumatskih iskustava u djetinjstvu i adolescenciji i različitih vrsta motivacije za odabir socijalne pedagogije kao profesije. Također, istražuje se razlikuju li se sudionice kategorizirane u nisku, srednju i visoku razinu rizika obzirom na broj traumatskih iskustava u motivaciji za samopomoć kao motivaciji za odabir profesije. Istraživanje je provedeno na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u razdoblju od 9. do 16. travnja 2019. godine. Podaci su prikupljeni putem „papir-olovka“ metode s uzorkom N=162 studentice preddiplomskog i diplomskog studija socijalne pedagogije. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i u potpunosti anonimno. Instrumentarij se sastojao od: 1) Upitnika o sociodemografskim obilježjima, 2) prilagođene verzije Upitnika negativnih iskustava u djetinjstvu te 3) Upitnika o motivaciji za odabir profesije, (konstruiran za potrebe ovog istraživanja), a kojim se utvrđuju sljedeće vrste motivacije važne pri odabiru socijalne pedagogije kao profesije: motivacija za samopomoć, motivacija za pomoć drugima, motivacija za samoaktualizaciju i motivacija vezana uz obilježja profesije. Za obradu podataka korištene su metode deskriptivne statistike (aritmetička sredina, standardna devijacija, frekvencije odgovora), Kruskal Wallisov test te Mann Whitneyev U-test. Rezultati pokazuju kako je ukupno 73% studentica socijalne pedagogije doživjelo barem jedno traumatsko iskustvo u djetinjstvu i adolescenciji. Odnosno, gotovo 20% studentica doživjelo je četiri i više traumatskih iskustava, što predstavlja izrazito visoki rizik za razvojne ishode. Spearmanovim koeficijentom korelacije utvrđena je statistički značajna visoka pozitivna povezanost između broja traumatskih iskustava i motivacije za samopomoć (r=.618; p<0.05) te statistički značajna umjerena negativna povezanost između broja traumatskih iskustava i motivacije vezane uz obilježja profesije (r=.291; p<0.05). U odnosu na kategorizaciju sudionica u stupnjeve rizika obzirom na broj proživljenih traumatskih iskustava, rezultati pokazuju kako s većom razinom rizičnosti, obzirom na broj traumatskih iskustava, raste i razina motivacije za samopomoć kao motivacije za odabir socijalne pedagogije kao profesije.

Sažetak (engleski)

The main goal of this paper is to determine the correlation between traumatic experiences in childhood and adolescence and the type of motivation that plays a role in terms of choosing a profession among female social pedagogy students. Specifically the research seeks to determine whether there is a statistically significant correlation between the number of traumatic experiences in childhood and adolescence and the different types of motivation for choosing social pedagogy as a profession. It also investigates whether participants that are categorized into low, medium and high levels of risk considering the number of traumatic experiences differ regarding motivation for self-help as the motivation for choosing the profession. The research was conducted at the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences during the period from 9th to 16th of April 2019. The data was collected through a "paper-pencil" method with a sample of N = 162 female undergraduate and graduate students of social pedagogy. Participation in the research was voluntary and completely anonymous. The instrument consisted of: 1) The questionnaire of sociodemographic data, 2) an adapted version of the Questionnaire of negative experiences in the childhood, and 3) The Questionnaire of motivation (designed for the purpose of this research), which determines the following types of motivations that are important in choosing social pedagogy as a profession: self-help motivation, motivation for helping others, motivation related to self-actualization and motivation related to the characteristics of the profession. Data were analysed via descriptive statistics (arithmetic mean, standard deviation, response frequency), Kruskal Wallis test and Mann Whitney's U-test. The results show that 73% of social pedagogy students experienced at least one traumatic experience during childhood and adolescence. That is, nearly 20% of students experienced four or more traumatic experiences, which presents an extremely high risk for negative developmental outcomes. Spearman's coefficient of correlation found a statistically significant high positive correlation between the number of traumatic experiences and self-help motivation (r = .618; p <0.05) and a statistically significant moderate negative correlation between the number of traumatic experiences and motivations related to the characteristics of the profession (r = ; p <0.05). After categorisation of participants in different risk degrees based on the number of traumatic experiences, the results show that with a higher level of risk, the level of self-help motivation increases as the motivation for choosing social pedagogy as a profession.

• Ključne riječi: traumatsko iskustvo; djetinjstvo; adolescencija; socijalna pedagogija; motivacija; profesija
• Ključne riječi (engleski): traumatic experience; childhood; adolescence; social pedagogy; motivation; profession
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:155612
• Studijski program: Naziv: Socijalna pedagogija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne pedagogije (mag. paed. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-06-17 09:00:59