Logopedski rad u vrtiću i školi u kontekstu poremećaja komunikacije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Preschool and School-Based Speech-Language Pathologists Practice in the Context of Communication Disorders
• Autor: Anamarija Žinić
• Mentor: Jasmina Ivšac Pavliša (mentor)
• Član povjerenstva: Jasmina Ivšac Pavliša (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Bonetti (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Leko Krhen (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Porastom broja djece s poremećajima komunikacije (poremećaj iz spektra autizma – PSA i poremećaj socijalne komunikacije – PSK), raste i broj djece s poremećajima komunikacije koja su uključena u logopedsku podršku. Zbog toga je važna analiza logopedske prakse kako bi se dobio uvid u najčešće izazove i probleme s kojima se logopedi susreću.
U tu svrhu osmišljen je online upitnik o logopedskoj praksi u Hrvatskoj u kontekstu poremećaja komunikacije. U istraživanju je sudjelovalo 63 logopeda koji su zaposleni u dječjem vrtiću, osnovnoj ili srednjoj školi, sustavu zdravstva, socijalne skrbi i privatnoj praksi.
Rezultati pokazuju da većina logopeda u svoju podršku uključuje i djecu s poremećajima komunikacije, a najčešći razlog neuključivanja je nedovoljno znanja ili iskustva. Također, previše administrativnih poslova i drugih obaveza koje nisu usko vezane uz područje logopedije te veliki broj djece kojima je potrebna logopedska podrška razlog su rjeđem uključivanju djece sa PSA-om ili PSK-om. Većina logopeda u radu potiče poboljšanje komunikacije i jačanje jezičnog razumijevanja i proizvodnje te najčešće koriste utemeljene pristupe i intervencije u prodoru. Visoko i niskotehnološka pomagala većina logopeda koristi samo ponekad. Logopedi najčešće surađuju s roditeljima, a najrjeđe s učiteljima i odgojiteljima. U ostvarivanju kvalitetnije suradnje s drugim stručnjacima najčešće ih sprječava preopterećenost u radu te nepostojanje dogovorene i obavezne suradnje između stručnjaka i institucija zbog čega se trenutna suradnja temelji u najvećoj mjeri na međusobnim poznanstvima i osobnoj inicijativi.
Također, logopedi s manje godina radnog iskustva se osjećaju kompetentnije za rad s djecom s poremećajima komunikacije te posjeduju bolja znanja o obilježjima poremećaj komunikacije.
Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pružaju uvid u potrebe vezane za unaprjeđenje logopedske prakse te potiču rješavanje najčešćih izazova s kojima se logopedi susreću u radu s djecom s poremećajima komunikacije.

Sažetak (engleski)

As the number of children with communication disorders (autism spectrum disorder and social communication disorders) increases, so does the number of children with communication disorders involved in speech-language pathology support. Therefore, an analysis of speech-language pathologists practice in Croatia is important in order to gain insight into the most common challenges and problems that they face.
For this purpose, an online questionnaire on speech-language pathology practice in Croatia in the context of communication disorders was designed. The study involved 63 speech-language pathologists employed in preschool, primary or secondary school, the health care system, social welfare system and private practice.
The results show that most speech-language pathologists include children with communication disorders in their support. The most common reason for non-involvement is insufficient knowledge or experience. Also, too many administrative tasks and other obligations that are not closely related to the field of speech-language pathology as well as a large number of children who need speech-language pathologists support are the reason for less frequent inclusion of children with communication disorders. Most speech-language pathologists use established and emerging interventions to improve communication and language comprehension and production. Also, most speech-language pathologists use high and low technology aids only occasionally. Speech-language pathologists most often work with parents, and least often with preschool and school teachers. In achieving better partnership with other experts, they are usually hindered by work overload and the lack of agreed and mandatory collaboration between experts and institutions, which is why the current collaboration is based largely on mutual acquaintances and personal initiative. Also, speech-language pathologists with less years of work experience feel more competent to work with children with communication disorders and have better knowledge about the characteristics of communication disorders.
The results obtained by this research provide insight into the needs related to the improvement of speech-language pathologists practice in Croatia and encourage the solution of the most common challenges that speech-language pathologists face when providing support for children with communication disorders.

• Ključne riječi: logopedska praksa; poremećaj iz spektra autizma; poremećaj socijalne komunikacije
• Ključne riječi (engleski): speech-language pathology practice; autism spectrum disorder; social communication disorder
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:581029
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup; Datum isteka embarga: 2021-03-17
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-03 12:38:07