Naslov Prisila na seksualni odnos među mladima Naslov (engleski) Coercion to sexual intercourse among youth Autor Petra Tudić Mentor Gabrijela Ratkajec Gašević (mentor)Mentor Irma Kovčo Vukadin (komentor)Član povjerenstva Gabrijela Ratkajec Gašević (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Irma Kovčo Vukadin (član povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Maurović (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-02-05, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Seksualna prisila među mladima rastući je i ozbiljan problem koji nosi niz negativnih posljedica za one koji je dožive. U Američkoj literaturi ovaj je pojam uvriježen te se istraživanja na populaciji mladih, posebice studentskoj, provode od sredine 20. st. dok su u Hrvatskoj istraživanja ovakvog tipa izuzetno rijetka. Unatoč dugoj tradiciji istraživanja u SAD-u terminologija koja se odnosi na pojam seksualne prisile, ali i način istraživanja samog fenomena nisu ujednačeni. Stoga je cilj ovog rada predstaviti obilježja fenomena seksualne prisile kroz prikaz relevantnih saznanja iz literature koja je objavljena od 2010. do 2020. godine. Fenomen seksualne prisile biti će predstavljen kroz sljedeće elemente: definicija pojma seksualne prisile, strategije prisile, prevalencija, posljedice kod žrtve, obilježja prisile s obzirom na spol počinitelja te metodološki pristup u istraživanju samog fenomena. U ovom radu, slijedeći PRISMA model, analizirano je 11 istraživanja koja su odgovarala kriterijima uključivanja. Temeljem provedene analize može se zaključiti kako ne postoji unificirana i općeprihvaćena definicija seksualne prisile, no postoje zajedničke značajke definicije (tip kontakta i strategija kojom je kontakt ostvaren) koje su slične kod većine autora. Heterogenost u definicijama fenomena uvelike otežava mjerenje prevalencije bilo počinjenog ili doživljenog iskustva seksualne prisile. Varijabilnost u stopama prevalencija lako je objašnjiva konceptualnim i metodološkim okvirima pojedinog istraživanja. Stope prevalencije kako seksualne viktimizacije tako i počinjenja seksualnog nasilja niže su za one oblike seksualne prisile koji se odnose na spolni odnos nasuprot seksualnom kontaktu te za strategije više razine (onesposobljenost žrtve i upotreba fizičke sile) u odnosu na one niže razine (verbalni pritisci, strategije uzbuđivanja). Rezultati ukazuju kako žrtve nakon proživljenog iskustva seksualne prisile doživljavaju dijapazon negativnih psiholoških, socijalnih i akademskih posljedica koje ometaju njihovo svakodnevno funkcioniranje. Analizirani radovi u najvećoj su mjeri bilježili samo spol žrtve, a ne počinitelja zbog čega podataka o obilježjima prisile s obzirom na spol počinitelja manjka. U radu je opisan metodološki pristup u istraživanju fenomena seksualne prisile. Isto tako predstavljene su smjernice za buduća istraživanja.
Sažetak (engleski) Sexual coercion among young people is a growing and serious problem that carries a number of negative consequences for those who experience it. In the American literature, this term is common and research on the youth population, especially students, has been conducted since the middle of the 20th century, while in Croatia research of this type is extremely rare.
Despite the long tradition of research in the United States, the terminology related to the concept of sexual coercion, but also the way of researching the phenomenon itself are not uniform. Therefore, the aim of this paper is to present the characteristics of the phenomenon of sexual coercion through the presentation of relevant knowledge from the literature published from 2010 to 2020. The phenomenon of sexual coercion will be presented through the following elements: definition of the concept of sexual coercion, coercion strategies, prevalence, consequences experienced by the victims, characteristics of coercion with regard to the sex of the perpetrator and methodological approach in researching the phenomenon. In this paper, following the PRISMA model, 11 studies that met the inclusion criteria were analyzed. Based on the analysis, it can be concluded that there is no unified and generally accepted definition of sexual coercion, but there are determinants of the definition (type of contact and strategy by which contact was made) that are similar in most authors.
Heterogeneity in the definitions of the phenomenon makes it very difficult to measure the prevalence of either the experience of sexual coercion committed or experienced. Variability in prevalence rates can be easily explained by the conceptual and methodological frameworks of individual research. Prevalence rates of both sexual victimization and sexual violence are lower for those forms of sexual coercion related to sexual intercourse versus sexual contact and for higher level strategies (incapacitation and use of physical force) compared to lower levels (verbal pressures, strategies excitement). The results indicate that after being sexualy coerced, victims experience a range of negative psychological, social and academic consequences that interfere with their daily functioning. The analyzed papers mostly recorded only the sex of the victim, and not the perpetrator, which is why there is a lack of data on the characteristics of coercion with regard to the sex of the perpetrator. The paper describes a methodological approach in researching the phenomenon of sexual coercion. Guidelines for future research are also presented.
Ključne riječi
seksualna prisila
seksualni napad
seksualno nasilje
studenti
mladi
Ključne riječi (engleski)
sexual coercion
sexual assault
sexual violence
students
youth
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:158:814159 Studijski program Naziv: Socijalna pedagogija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-03-18 10:46:10
