Fonološka obrada i fonološko pamćenje kao mjera u dijagnostici fonoloških poremećaja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Phonological Processing and Phonological Memory as a Measure in the Diagnosis of Phonological Disorders
• Autor: Roberta Šrajbek
• Mentor: Draženka Blaži (mentor)
• Član povjerenstva: Draženka Blaži (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Ivšac Pavliša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Blaženka Brozović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Definicije fonoloških poremećaja nerijetko su se mijenjale tijekom povijesti te su u sebi sadržavale karakteristike koje danas autori smatraju artikulacijskim poremećajima. Tek se napretkom lingvističke i logopedske znanstvene djelatnosti pažnja usmjerila na fonološke poremećaje (Milošević i Vuković, 2016). Zbog terminoloških preklapanja otežano je definiranje fonoloških poremećaja, što se odražava i na dijagnostičke kriterije koji moraju biti ispunjeni da bi se postavila dijagnoza fonološkog poremećaja, a zbog neutvrđenih okvira postavlja se pitanje provedbe odgovarajuće procjene. U Hrvatskoj ne postoji standardizirani dijagnostički test namijenjen isključivo za procjenu fonoloških poremećaja, a logopedi se u tom procesu služe nestandardiziranim metodama procjene, pri čemu se kao najčešći postupci izdvajaju ponavljanje pseudoriječi, pravih riječi i logatoma (Cegur, 2019). Spomenutim postupcima ispituju se sposobnosti fonološke obrade i fonološkog pamćenja. Percepcija, kratkoročno pamćenje i fonološka obrada temelj su uspješnog usvajanja jezika, a neučinkovita pohrana fonološkog materijala u kratkoročnom pamćenju može uzrokovati teškoće u razvoju svjesnog znanja o sustavu glasova kada je riječ o teškoćama na razini fonološkog pamćenja (Blaži i Arapović, 2003). Iako hrvatski logopedi dobro prepoznaju glavna obilježja fonološkog poremećaja, istaknuti su nedostaci u sustavnosti procjene i potreba za stvaranjem smjernica za rad na nacionalnoj razini (Cegur, 2019), stoga je cilj ovog rada dati pregled dosadašnjih istraživanja i utvrđenih znanstvenih spoznaja vezanih uz definiranje i dijagnosticiranje fonoloških poremećaja, s posebnim naglaskom na fonološku obradu i fonološko pamćenje kao važne mjere u dijagnostici ovog poremećaja. Na osnovu pregleda dostupne literature pobliže će se odrediti okvir fonoloških sposobnosti s ciljem boljeg razumijevanja i interpretacije fonološkog poremećaja.

Sažetak (engleski)

Definitions of phonological disorders have often changed throughout history and they included characteristics that the authors today consider to be articulatory disorders. Only with the progress of linguistic and speech therapy scientific activity did the attention turn to phonological disorders (Milošević i Vuković, 2016). Due to undefined frameworks, the question of conducting an appropriate assessment is raised. In Croatia there is no standardised diagnostic test used exclusively for assessment of phonological disorders, so Croatian speech-language pathologists often use non-standardized methods of assessment and the most common procedures are repeating nonwords, real words and nonsense syllables (Cegur, 2019). The mentioned procedures examine the abilities of phonological processing and phonological memory. Perception, short-term memory and phonological processing are the basis of successful language acquisition and inefficient storage of phonological material in short-term memory can cause difficulties in developing conscious knowledge of the speech-sound system when it comes to phonological memory difficulties (Blaži and Arapović, 2003). Although Croatian speech-language pathologists recognize the main features of phonological disorder, the shortcomings in the process of assessment and the need to create guidelines at the national level are highlighted (Cegur, 2019), therefore the aim of this paper is to review previous research and established scientific knowledge of phonological disorders with a special emphasis on phonological processing and phonological memory as important measures in the diagnosis of this disorder. Based on a review of the available literature, the framework of phonological abilities will be determined in more detail with the aim of better understanding and interpretation of phonological disorders.

• Ključne riječi: fonološki poremećaji; fonološka obrada; fonološko pamćenje; fonološka procjena.
• Ključne riječi (engleski): phonological disorders; phonological processing; phonological memory; phonological assessment.
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:397597
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-11-17 12:59:49