Pages
-
-
Procjena pragmatičkih sposobnosti u djece dobi 5-6 godina
-
Dora Barać Pragmatika se ukratko definira kao sposobnost primjerene uporabe jezika u danom kontekstu. Djeca od rođenja počinju razumijevati da jezik može imati različite funkcije, te da različiti sugovornici i različiti konverzacijski konteksti zahtijevaju različitu uporabu jezika. Postupan razvoj ovih sposobnosti omogućava djeci snalaženje i sudjelovanje u sve većem opsegu različitih socijalnih situacija, te, posljedično, stjecanje ravnopravnog položaja u kulturi kojoj je izloženo....
-
-
Procjena radne klime u poduzećima koja zapošljavaju osobe s invaliditetom
-
Daria Pia Hüverth Osobe s invaliditetom su neiskorišteni izvor ljudskih potencijala na suvremenom tržištu rada (Lengnick-Hall, Gaunt i Kulkarni, 2008). Većina istraživanja u području profesionalne rahabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom je orijentirana na procese koji dovode do pronalaska posla. Proces zapošljavanja za osobu s invaliditetom ne završava pronalaženjem posla. Kako navodi Rački (1997), važno je da zaposlenik s invaliditetom može zadržati posao i napredovati u karijeri....
-
-
Procjena razumljivosti govora djece s orofacijalnim rascjepom
-
Ema Nikšić Razumljivost govora važna je mjera ishoda logopedske terapije kod osoba s orofacijalnim rascjepom. Procjenu razumljivosti najčešće provode stručnjaci koji se bave spomenutom problematikom. S namjerom da se postignuti ciljevi u terapiji evaluiraju u stvarnom okruženju, poželjno je dodati procjenu laika. Proučavanjem razlike među ovim procjenama dobiva se uvid u uspješnost terapije, kao i u smjernice za daljnje postavljanje ciljeva. Sve navedeno provodi se s namjerom poboljšanja...
-
-
Procjena rizika i kriminogenih potreba počinitelja kaznenih djela
-
Nina Žufić Cilj je ovog diplomskog rada dati pregled ključnih područja koje bi bilo potrebno obuhvatiti instrumentom procjene, a pokazale su se značajnim za predikciju recidivizma, u odnosu na tri kategorije počinitelja i njihove specifičnosti. Samim time djeluje se u smjeru i općenitog unapređenja sustava procjene u Republici Hrvatskoj baš kao i cjelokupne intervencije. Takav bi instrument pridonio većoj individualizaciji programa izvršavanja kazne zatvora te preciznijem prepoznavanju i radu...
-
-
Procjena rizika za ponovno počinjenje kaznenih djela ovisnika o psihoaktivnim tvarima
-
Paula Rajković Pravosudni sustavi diljem svijeta, kao i onaj u Hrvatskoj, zasnivaju se na konceptu rehabilitacije počinitelja kaznenih djela. Rehabilitacija podrazumijeva povratak počinitelja nekriminalnom stilu života, a rezultat je primjene različitih vrsta tretmanskih intervencija. Kao jedan od ključnih ciljeva tretmana počinitelja kaznenih djela ističe se smanjenje vjerojatnosti kriminalnog povrata, tj. recidivizma, a upravo je to najbolji pokazatelj uspješnosti rehabilitacije počinitelja....
-
-
Procjena rizika za počinjenje nasilja kod forenzičnih pacijenata
-
Elena Božinović Cilj ovoga rada je objedinjavanje dosadašnjih spoznaja u području procjene rizika za počinjenje nasilja u forenzičnoj populaciji. Procjena rizika prije svega predstavlja proces u koji je uključeno mnogo čimbenika te ju nije moguće isključivo i jednoznačno odrediti. Faze u razvoju navedenog područja govore u prilog tome da čak i sa današnjim saznanjima ne moţe se dati apsolutno točan odgovor, nego se govori o vjerojatnosti. Zakonodavni okvir Republike Hrvatske predstavlja...
-
-
Procjena rizičnih i zaštitnih čimbenika u kontekstu otočke sredine: primjer otoka Visa
-
Marina Glavinić Razvoj i socijalizacija djece i mladih određena je nizom različitih rizičnih i zaštitnih
čimbenika koji djeluju kroz mnoge segmente njihova osobnog i društvenog djelovanja.
Rizični čimbenici su oni koji povećavaju mogućnost pojave problema u ponašanju, dok
zaštitni smanjuju rizik da ti problemi nastanu ili ih ublažuju. Rizični i zaštitni čimbenici
nemaju jednak utjecaj na svakog pojedinca te su u ovom radu promatrani u kontekstu otočke
sredine, specifičnije, otoka...
-
-
Procjena rizičnosti nestanka osoba na području Republike Hrvatske
-
Ana Goršeta Cilj diplomskog rada je kreirati tri instrumenta za procjenu rizičnosti za nestanak osobe s obzirom na tri dobne skupine u koje spadaju djeca i mladi, odrasli, te stariji od 60 godina. Područje nestalih osoba relativno je neistraženo i dostupno je svega nekoliko relevantnih članaka koji donose podatke o karakteristikama nestalih osoba. Pronađeni rezultati stranih istraživanja uspoređeni su s domaćim istraživanjem koje je 2016. godine provedeno u sklopu projekta „Utvrđivanje...
-
-
Procjena socijalno-emocionalnih kompetencija djece rane osnovnoškolske dobi
-
Lidija Dražić Temeljni cilj ovog rada je stjecanje uvida u razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija djece
rane osnovnoškolske dobi, eventualne spolne i dobne razlike u razvijenosti socijalnoemocionalnih
kompetencija, te u odnos između iskazanih odgovora ispitanika o vlastitim
osjećajima te ponašanjima. U tu svrhu primijenjen je novorazvijeni instrument procjene
socijalno-emocionalnih kompetencija djece „KDO – Kako se dijete osjeća?“ (eng. „How One
Feels -HOF“, Kimber, 2015). Upitnik je...
-
-
Procjena vokalnog zamora pomoću upitnika Indeks vokalnog zamora (VFI)
-
Ozana Čipčić Ovaj rad bavi se ispitivanjem razlika između rezultata ispitanika s poremećajem glasa različite etiologije i rezultata ispitanika bez poremećaja glasa na hrvatskoj verziji upitnika Indeks vokalnog zamora (VFI). Ukupno je sudjelovalo 119 ispitanika; 69 osoba s poremećajem glasa različite etiologije i 50 osoba bez vokalnih teškoća koje su sačinjavale kontrolnu skupinu. Postavljena je pretpostavka kako će postojati statistički značajna razlika u rezultatima upitnika Indeks vokalnog...
-
-
Procjena zadovoljstva komunikacijom nakon laringektomije
-
Lara Žuvela Cilj ovog diplomskog rada bio je procijeniti zadovoljstvo laringektomiranih osoba vlastitom postoperativnom komunikacijom koristeći hrvatski prijevod Self-Evaluation of Communication Experiences After Laryngectomy - SECEL upitnika samoprocjene. Također, željelo se uvidjeti postoje li razlike među spomenutim zadovoljstvom prvenstveno s obzirom na dominantan način alaringealnog govora, a potom i s obzirom na spol, dob pacijenta te vrijeme proteklo od same operacije. Ispitano je 40 osoba...
Pages
