| Abstract | Cilj ovog rada bio je ukazati na razloge zašto je potrebno govoriti specifično o položaju žena s invaliditetom na tržištu rada, prikazati i objasniti teorijsko polazište prikaza i analize višestruke diskriminacije žena s invaliditetom na tržištu rada, te identificirati i analizirati temelje i posljedice višestruke diskriminacije žena s invaliditetom na tržištu rada. Nadalje, u radu je prikazan trenutni položaj žena s invaliditetom na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji, kao i zakonski okvir koji određuje položaj žena s invaliditetom na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i dostupne akcijske mjere. Ovo je pregledni rad kroz koji su definirani ključni pojmovi kao što su invaliditet, žena, diskriminacija, višestruka diskriminacija i tržište rada, te su objašnjena teorijska polazišta rada, odnosno kritička teorija, feministička teorija, kritička teorija invaliditeta te teorija intersekcionalnosti. Teorijsko polazište prikazuje kako višestruke dimenzije identiteta utječu na specifično iskustvo diskriminacije žena s invaliditetom s obzirom na to da žene s invaliditetom pripadaju dvjema marginaliziranim skupinama, odnosno doživljavaju diskriminaciju na barem dvije osnove. Kada je riječ o višestrukoj diskriminaciji žena na tržištu rada, njezini su korijeni već u sustavu obrazovanja koji djevojčicama s invaliditetom ne pruža kvalitetne temelje za kasniji ulazak i opstanak na tržištu rada obrazujući ih za zastarjela zanimanja za kojima nema potražnje. Kasnije se ta neravnopravnost održava mehanizmima kao što su fenomeni staklenog stropa i rodnog jaza, devalvacijom feminiziranih zanimanja, rodnom segregacijom zanimanja (kako u procesu profesionalne rehabilitacije, tako i na tržištu rada) i sl. Tako se ženama s invaliditetom onemogućava da uživaju u pozitivnim psihološkim, ekonomskim i socijalnim učincima rada, a naročito višestruko ugroženim skupinama žena s invaliditetom kao što su transrodne žene i pripadnice etničkih manjina. Zakonski okvir koji jamči zaštitu od višestruke diskriminacije je opsežan, no njegova je primjena u praksi neadekvatna, što dovodi do kontinuiranih propusta u sanaciji višestruke diskriminacije žena s invaliditetom na tržištu rada. Zaključak rada je kako je višestruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada vrlo stvaran, ali nedovoljno prepoznat problem u hrvatskom društvu. |
| Abstract (english) | The aim of this thesis was to present why it is necessary to write specifically about the position of women with disabilities in the labour market, to present and explain the theoretical basis for the analysis of multiple discrimination of disabled women in the labour market, as well as to identify and analyse the basis and consequences of multiple discrimination of disabled women in the labour market. Furthermore, the thesis portrays the current position of disabled women in the labour market in the Republic of Croatia and the European Union, the legal framework defining the position of disabled women in the labour market in the Republic of Croatia, as well as the available action measures. The thesis uses the overview method and includes definitions of key terms such as disability, woman, discrimination, multiple discrimination, and labour market, as well as an explanation of the theoretical basis of the thesis, i.e. critical theory, feminist theory, critical disability theory, and the theory of intersectionality. The theoretical shows that multiple dimensions of disabled women’s identities affect the specific experience of discrimination, considering that women with disabilities belong to two marginalised groups and thus experience discrimination on two grounds. As for the discrimination of disabled women in the labour market, its roots lie in the education system, which educates disabled girls for low-demand outdated occupations and does not provide a quality basis for them to later successfully enter and paritcipate in the labour market. Mechanisms such as glass ceiling phenomenon, gender wage gap, devaluation of feminised occupations, gender-based segregation of occupations (in the process of professional rehabilitation as well as in the labour market) etc. then maintain this inequality. Thus, disabled women are prevented from enjoying positive psychological, economic, and social effect of work, especially disabled women from multiple-risk groups, such as transgender disabled women and disabled women from ethnical minorities. The legal framework guaranteeing protection against multiple discrimination is extensive, but its inadequate application results in repeated failures to sanction multiple discrimination of disabled women in the labour market. The conclusion of the thesis is that multiple discrimination of disabled women in the labour market is a very real, yet insufficiently recognised problem in the Croatian society. |
