Usporedba djece tipičnog razvoja, djece s razvojnim jezičnim poremećajem i darovite djece na mjerama makrostrukture i mikrostrukture pripovjednog diskursa

diplomski rad

• Naslov (engleski): A Comparative Macrostructural and Microstructural Analysis of Narrative Discourse in Children with Typical Language Development, Children with Developmental Language Disorder and Gifted Children
• Autor: Antea Radečić
• Mentor: Jelena Kuvač Kraljević (mentor)
• Član povjerenstva: Jelena Kuvač Kraljević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijan Palmović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dora Knežević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Pripovijedanje predstavlja složnu kognitivnu aktivnost kronološkog i uzročnog nizanja događaja koji se jezično oblikuju u sadržajnu cjelinu, odnosno pripovjedni diskurs. Analiza pripovjednog diskursa djece predškolske dobi najčešće se provodi na makrostrukturnoj i mikrostruktrunoj razini te pruža uvid u razinu kognitivnih, socio-emocionalnih i jezičnih sposobnosti djeteta koje čine osnovu za budući razvoj vještina čitanja i pisanja. Cilj je ovog rada utvrditi pripovjedne sposobnosti djece tipičnog razvoja, djece s razvojnim jezičnim poremećajem i darovite djece na makrostrukturnoj i mikrostrukturnoj razini pripovjednog diskursa. Istraživanjem se želi ispitati razlike među skupinama ispitanika na mjerama makrostrukture koje uključuju strukturu priče, strukturalnu složenost i broj riječi kojima se izražavaju unutarnja stanja, kao i na mjerama mikrostrukture, odnosno morfološke točnosti na razini riječi i rečenica. Prigodni uzorak činilo je 45 školskih obveznika koji su podijeljeni u tri skupine s obzirom na specifična obilježja razvojnog profila: tipičan razvoj, dijagnoza RJP-a ili prepoznata darovitost. Ispitanici su proizvodili dvije priče (Kozlići i Ptičice) na temelju slikovnih predložaka hrvatske inačice MAIN-a (Hržica i Kuvač Kraljević, 2020). Rezultati istraživanja ukazali su na izostanak statistički značajne razlike između djece tipičnog razvoja, djece s dijagnozom RJP-a i darovite djece na mjerama makrostrukture. S druge strane, analizirajući postignuća ispitanika na mikrostrukturnoj razini, utvrđeno je da djeca s dijagnozom RJP-a u prosjeku proizvode značajno više morfoloških pogrešaka na razini riječi od djece tipičnog razvoja i darovite djece, dok se razlika među djecom tipičnog razvoja i darovitom djecom nije pokazala statistički značajnom. Također, utvrđeno je da darovita djeca u prosjeku proizvode značajno manje pogrešaka na razini rečenice od djece tipičnog razvoja i djece s dijagnozom RJP-a, dok se razlika među djecom tipičnog razvoja i djecom s RJP-om nije pokazala statistički značajnom. Kvalitativna je analiza morfoloških pogrešaka na razini riječi i rečenica pokazala da se u spontanoj proizvodnji djece s RJP-om najčešće javljaju pogreške sročnosti imenice i imenskih riječi ili glagola, pogrešna uporaba roda, neadekvatno glagolsko lice, ispuštanje pomoćnog glagola i objekta u rečenici te pogrešan redoslijed riječi u rečenici. Opisani rezultati ističu važnost jezično ovisne mikrostrukturne razine analize pripovjednog diskursa u procesu diferencijacije djece s RJP-om i djece tipičnih ili iznadprosječnih jezičnih sposobnosti. Mogući razlozi izostanka statistički značajne razlike među skupinama ispitanika na makrostrukturnoj razini su: utjecaj logopedske terapijske intervencije na postignuća djece s RJP-om, zamijećene socio-emocionalne teškoće i deficiti pažnje darovitih ispitanika, heterogenost uzorka te smanjena osjetljivost ispitnog materijala. Uzimajući u obzir ograničenja opisanog istraživanja, potiče se provedba daljnjih istraživanja s ciljem pouzdane procjene, dijagnostike i diferencijacije te planiranja odgovarajućih intervencije kod djece s jezičnim teškoćama i darovite djece.

Sažetak (engleski)

Narration is a complex cognitive ability of sequencing events in causal or chronological order, which are then linguistically shaped into a coherent narrative discourse. The analysis of the narrative discourse of preschool children is most often carried out at the macrostructural and microstructural level. It provides insight into the level of the child's cognitive, socio-emotional and linguistic abilities, which form the basis for the future development of reading and writing. The aim of this paper is to determine narrative abilities of children with typical language development, children with developmental language disorder and gifted children at the macrostructural and microstructural level. This paper seeks to examine the differences among the groups of participants on macrostructural measures, including story structure, structural complexity and the number of words used to express internal states, as well as on microstructural measures, specifically morphological accuracy at the word and sentence level. The research sample included 45 preschool children who are divided into three groups based on their specific developmental profiles: typical development, diagnosis of DLD or recognized giftedness. The participants produced two stories ("The Little Goats" and "The Little Birds") based on picture templates from the Croatian version of MAIN (Hržica & Kuvač Kraljević, 2020). No significant statistical differences were found between typically developing children, children with DLD and gifted children on macrostructural measures. On the other hand, it was found that children diagnosed with DLD produced significantly more morphological errors at the word level than typically developing and gifted children, while the difference between typically developing and gifted children was not found to be statistically significant. Additionally, it was found that gifted children on average produced significantly fewer sentence-level errors than typically developing children and children diagnosed with DLD, while the difference between typically developing children and children with DLD was not found to be statistically significant. Qualitative analysis of spontaneous production of children with DLD revealed that the most frequent morphological errors were agreement errors between nouns and nominal words or verbs, incorrect use of gender, inadequate verb forms, omission of auxiliary verbs and objects and incorrect word order. The described results highlight the importance of linguistically dependent microstructural analysis in differentiating children with DLD and those with typical or above-average language abilities. Absence of statistically significant differences among participant groups on macrostructural level can be conditioned by the impact of language therapy on the achievements of children with DLD, observed socio-emotional difficulties and attention deficits in gifted participants, sample heterogeneity, and the reduced sensitivity of the assessment material. Considering the limitations of this study, further researches are encouraged to ensure reliable assessment, diagnosis, differentiation and appropriate interventions for children with language disorders and gifted children.

• Ključne riječi: razvojni jezični poremećaj (RJP); darovitost; pripovjedne sposobnosti; makorostruktura; mikrostruktura
• Ključne riječi (engleski): developmental language disorder (DLD); giftedness; narration; macrostructure and microstructure
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:805343
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra logopedije (univ. mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-18 12:32:59