Utjecaj fonotaktičke vjerojatnosti i gustoće susjedstva na fonološku svjesnost

diplomski rad

• Naslov (engleski): Effect of phonotactic probability and neighbourhood density on phonological awareness
• Autor: Emina Mujić
• Mentor: Marijan Palmović (mentor)
• Član povjerenstva: Marijan Palmović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Melita Kovačević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gordana Hržica (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Logopedija

Sažetak

Pojam fonološka svjesnost koristi se za raspon fonoloških sposobnosti za koje se pretpostavlja da su temelj uĉinkovitog usvajanja ĉitanja, stoga je procjena fonološke svjesnosti postala kljuĉan dio rane identifikacije i dijagnoze teškoća u ĉitanju. Testovi fonološke svjesnosti nedovoljno uzimaju u obzir fonološke i leksiĉke karakteristike rijeĉi koje imaju potencijal utjecati na fonološku svjesnost. Upravo zato, cilj našeg istraţivanja bio je ispitati utjecaj fonotaktiĉke vjerojatnosti (fonološka karakteristika) i gustoće susjedstva (leksiĉka karakteristika) na vještine fonološke svjesnosti tijekom perioda prije usvajanja vještina pismenosti i tijekom ranog perioda pismenosti. Vještine fonološke svjesnosti ispitale su se s tri zadatka: izdvajanje prvog fonema, fonemska rašĉlamba i fonemsko stapanje. Koristile su se rijeĉi visoke fonotaktiĉke vjerojatnosti (FV) i gustoće susjedstva(GS) te rijeĉi niske fonotaktiĉke vjerojatnosti i susjedstva. Kao granice smo koristili vrijednost od 0,007 fonotaktiĉke vjerojatnosti te vrijednost 6 za gustoću susjedstva. U ispitivanju je sudjelovalo 60 djece koja su podijeljena u dvije skupine: vrtićku djecu (KD 6;04-7;0) i školsku djecu (KD 7;0-7;03). Budući da smo htjeli prouĉiti kako se utjecaj fonotaktiĉke vjerojatnosti i gustoće susjedstva mijenja s obzirom na poĉetak formalnog obrazovanja, svi ispitanici su bili isto godište kako bi se smanjio efekt razvoja. Podaci su kvantitativno obraĊeni u SPSS programu. Proveli smo Mann Whitney Test za neparametrijsku statistiku te ANOVU s ponovljenim mjerenjem. Rezultati su pokazali kako na zadacima fonemske rašĉlambe i stapanja postoji statistiĉki znaĉajna razlika izmeĊu dvije grupe ispitanika. Utjecaj fonotaktike i gustoće susjedstva pronaĊen je samo na varijabli fonemskog stapanja i to kod obje skupine ispitanika. Osim toga, nije pronaĊena interakcija izmeĊu FV/GS te obrazovne ustanove koju djeca pohaĊaju ni na jednoj varijabli fonološke svjesnosti. Potrebna su daljnja istraţivanja s većim brojem ispitanika razliĉite kronološke dobi, koristeći zadatke fonološke svjesnsoti koji su razvojno prikladni. Buduća istraţivanja bi trebala istraţiti odvojeni utjecaj fonotaktike i gustoće susjedstva na fonološku svjesnost te dodatno ispitati utjecaj ovih, ali i drugih fonoloških i leksiĉkih karakteristika na fonološku svjesnost

Sažetak (engleski)

The term phonological awareness is used for a range of phonological abilities which are assumed to be the basis for effective reading, so the estimate of phonological awareness has become a key part of early identification and diagnosis of reading difficulties. Phonological awareness test do not take into account the phonological and lexical characteristics of words that have the potential to affect the phonological awareness sufficiently. This why the aim of our research was to investigate the effect of phonotactic probability (as phonological characteristic) and neighbourhood density (as lexical characteristic) on phonological awareness in the period before acquiring literacy skills and during the period of early literacy. Phonological awareness skills were assessed with three tasks: first phonem isolation, phonem segmentation and phonem blending. We used word with high phonotactic probability (PP) and neighbourhood density (NBD) as well as words with low phonotactic probability and neighbourhood density. As a limit we used value of 0,007 phonotactic probability and value of 6 for neighbourhood density. This study included 60 participants which were divided in two groups: kindergarden children (age 6;04-7;0) and school children (age 7;0-7;03). Since we wanted to examine how is the effect of phonotactic probability and neighbourhood density changing with respect to the beginning of formal education, all participants were born on the same year, to reduce the impact of development. The data was quantitatively processed in the SPSS program. We carried out Mann Whitney Test for neparametric statistics and ANOVA with repeated measures. The results show that there is statistically significant difference between the two groups of participants in phonem segmentation and phoem blending tasks. The influence of phonotactic and neighbourhood density was found only on the variables of phonem blending in the both group of participants. In addition, no interaction between the PP/NBD and the educational institution that children are attending was found on any of the variables. Further research is required, including larger number of participants of different chronological ages, using phonological awareness tasks that are suitable for their development. Future research should explore the separate influence of phonotactics and neighbourhood density on phonological awareness and further examine the influence of these as well as other phonological and lexical features on phonological awareness.

• Ključne riječi: fonološka svjesnost; fonotaktiĉka vjerojatnost; gustoća susjedstva
• Ključne riječi (engleski): phonological awareness; phonotactic probability; neighbourhood density
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:800831
• Studijski program: Naziv: Logopedija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-10-24 08:45:18