Povezanost ADHD-a i konzumacije psihoaktivnih supstanci kod odraslih osoba

diplomski rad

• Naslov (engleski): Correlation between ADHD and psychoactive substance consumption among adults
• Autor: Gabrijela Miklenić
• Mentor: Daniela Cvitković (mentor)
• Član povjerenstva: Daniela Cvitković (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Natalija Lisak Šegota (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Wagner Jakab (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Cilj ovog rada bio je ispitati navike korištenja nikotinskih proizvoda, alkohola i ilegalnih droga kod osoba sa i bez ADHD-a. U fokusu istraživanja su odrasle osobe koje su podijeljene u tri skupine, osobe s dijagnozom ADHD-a, osobe bez dijagnoze i osobe s izraženim simptomima ADHD-a. Ispitanici (N = 199) su ispunili online anketni upitnik koji se sastojao od novokonstruiranog upitnika o konzumaciji psihoaktivnih supstanci i ASRS skale samoprocjene simptoma ADHD-a. Upitnik o konzumaciji psihoaktivnih supstanci propitivao je navike korištenja nikotina, alkohola i ilegalnih droga. Za obradu podataka korišten je kvantitativni pristup.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da ne postoje statistički značajne razlike između tri skupine ispitanika u mjeri konzumacije nikotinskih proizvoda i u mjeri neuspjelog prestanka pušenja. Gotovo svi ispitanici probali su neki nikotinski proizvod, a otprilike polovica ih puši. Nije utvrđena statistički značajna razlika u mjeri konzumacije alkohola i u mjeri redovnog korištenja alkohola između tri skupine ispitanika. Razlika nije značajna ni u mjeri ekscesivnog pijenja („binge drinking“), no u uzorku je vidljivo da gotovo trećina ispitanika prakticira ovakvo pijenje, a gotovo svi ispitanici su barem jednom probali alkohol. No utvrđena je statistički značajna razlika u mjeri u kojoj su sudionici osjetili želju ili potrebu za konzumacijom alkohola. Ispitanici bez dijagnoze značajno su više osjećali želju ili potrebu za alkoholom u usporedbi s preostale dvije skupine. Utvrđena je statistički značajna razlika u mjeri korištenja ilegalnih droga i u mjeri redovnog korištenja ilegalnih droga. Osobe s dijagnozom ADHD-a i izraženim simptomima ADHD-a značajno više koriste ilegalne droge od osobe koje nemaju dijagnozu.
S obzirom na postojeća ograničenja, rezultate ovog istraživanja valja tumačiti s dozom opreza. Ovo istraživanje može poslužiti kao sredstvo koje će stručnjake navesti na promišljanje o ovoj problematici, kako u znanstveno-istraživačkom, tako i u svakodnevnom, praktičnom radu s osobama s ADHD-om te ih potaknuti djelotvornije programe prevencije.

Sažetak (engleski)

The aim of this paper was to investigate habits of the use of nicotine products, alcohol and illicit drugs among people with and without ADHD. In the focus of this paper are the adults who are devided into three groups, persons with diagnosis of ADHD, persons without the diagnosis and persons with the expressed symptoms of ADHD. The participants (N = 199) have completed online questionnaire which consisted of the newly constructed questionnaire about the consumption of the psychoactive substances and the ASRS scale for the self-assessment for symptoms of ADHD. The questionnaire about the consumption of the psychoactive substances investigated habits of nicotine use, alcohol use and the use of illicit drugs. Quantitative approach was used for the data analysis.
The results show that the differences between the three groups of participants are not statistically significant when it comes to the use of nicotine, as well as the unsuccessful cessation of smoking. Almost all participants have tried some nicotine products and about half of them smoke. There are no statistically significant differences when it comes to the use of alcohol and the regular use of alcohol, among the three groups of participants. The differences are not significant when it comes to excessive dringkin („binge drinking“), but it is visible that almost one third of participants drinks in this way, and almost all participants have tried alcohol at least once. But there are statistically significant differences when it comes to the feeling of wanting or needing alcohol. The participants without the diagnosis wanted or felt the need for the alcohol significantly more than the participants of the other two groups. There are statistically significant differences in the measure of the use of the illicit drugs and the measure of the regular use of the illicit drugs. The participants with the diagnosis and the participants with expressed symptoms use illicit drugs significantly more than the participants without the diagnosis.
The results of this study should be interpreted carefully, taking into consideration its limitations. This study can be used as a way to lead the experts to think about this issue, in the
science and research, as well as in the everyday practical work with the people with ADHD. It could also encourage more efficient prevention programs.

• Ključne riječi: ADHD; odrasli s ADHD-om; psihoaktivne supstance; poremećaj zlouporabe supstanci
• Ključne riječi (engleski): ADHD; adults with ADHD; psychoactive substances; substance use disorder
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:371955
• Studijski program: Naziv: Edukacijska rehabilitacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra edukacijske rehabilitacije (univ. mag. rehab. educ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-20 09:33:20