| Sažetak | UVOD
Dob je jedan od ključnih faktora subjektivne dobrobiti. Čimbenici koji određuju dobrobit mogu se razlikovati ovisno o dobi pojedinca. Pregledom literature pokazalo se da dobrobit može biti najranjivija u adolescentskoj dobi. Iako je mnogo različitih kategorizacija koje određuju čimbenike koji su važni za dobrobit adolescenata, primjećuje se da je u svakoj neizostavno navedena obitelj. Roditelji svojim ponašanjima određuju kvalitetu odnosa s adolescentom, kvalitetu sestrinsko-bratskog odnosa, a sve to utječe na dobrobit. Osim što autonomija čini važnu sastavnicu dobrobiti, čini i važnu sastavnicu odnosa s obitelji. Prisustvo djeteta s teškoćama u razvoju / osobe s invaliditetom u obitelji može utjecati na roditeljska ponašanja, sestrinsko-bratski odnos i roditeljevu podršku autonomiji. Dakle, prisustvo sestre/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom može utjecati na važne sastavnice dobrobiti adolescenata. Dosadašnjim se pregledom literature pokazalo da će roditelji zbog prisustva sestre/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom više vremena provoditi sa sestrom/bratom s teškoćama u razvoju / invaliditetom i više njihovih potreba zadovoljavati. Zbog toga djeca tipičnog razvoja najčešće izvještavaju o nejednakom roditeljskom tretmanu. Empirijski se pokazalo da nejednak roditeljski tretman, osim na dobrobit, može utjecati na sestrinsko-bratski odnos. Nekim se dosadašnjim istraživanjima sestrinsko-bratski odnos za dobrobit djece pokazao važnijim od odnosa s roditeljima. Međutim, ovaj odnos može biti narušen zbog teškoće u razvoju / invaliditeta sestre/brata. Osim što prisustvo teškoće u razvoju / invaliditet može promijeniti očekivane i željene obiteljske navike, teškoća u razvoju / invaliditet može utjecati na sestrinsko-bratski odnos, npr. zbog načina funkcioniranja sestre/brata. Mnoga istraživanja pokazuju da nepoželjna ponašanja sestre/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom mogu utjecati na dobrobit osoba tipičnog razvoja.
CILJ I METODOLOGIJA
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odrednice subjektivne dobrobiti sestara/braće tipičnog razvoja djece s teškoćama u razvoju / osobama s invaliditetom. U skladu s ciljem postavljene su tri istraživačke hipoteze. Istraživanje je provedeno tijekom 2022. godine na području Republike Hrvatske (Zagreb, Sisak, Petrinja, Vukovar, Slavonski Brod, Čakovec, Varaždin, Bjelovar, Split, Zadar, Šibenik, Koprivnica i okolna mjesta navedenih gradova). U istraživanje je bilo uključeno 100 adolescenata koji imaju sestru/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom, prosječne dobi 13,5 godina. U skladu s ciljem istraživanja koristilo se ukupno sedam mjernih instrumenata: upitnik sociodemografskih podataka (konstruiran za svrhu istraživanja), Upitnik odnosa među braćom i
sestrama (Jurkin, 2014), Upitnik za procjenu roditeljskog ponašanja (Keresteš, 1999), Skala percipirane roditeljske podrške autonomiji (Lukač, 2019), Upitnik pozitivnog i negativnog afekta (Brdar, 2010), Skala zadovoljstva životom (Penezić, 1996), check lista nepoželjnih ponašanja kojom se ispitala vrsta i učestalost nepoželjnih ponašanja, a koja je konstruirana u svrhu istraživanja.
REZULTATI I ZAKLJUČAK
Od roditeljskih ponašanja, za kognitivnu dobrobit adolescenata tipičnog razvoja sa sestrom/bratom s teškoćama u razvoju / invaliditetom, važnom se pokazala očeva dimenzija prihvaćanja/odbijanja. Osim dimenzije očeva prihvaćanja/odbijanja, za kognitivnu dobrobit značajnim su se pokazala i nepoželjna ponašanja sestre/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom. Za razliku od roditeljskih ponašanja, sestrinsko-bratski odnos pokazao se značajnim za subjektivnu dobrobit adolescenata tipičnog razvoja sa sestrom/bratom s teškoćama u razvoju / invaliditetom. Roditeljeva podrška autonomiji nije se pokazala značajnom za dobrobit adolescenata, ali sestrinsko/bratski odnos jest. Nepoželjna su se ponašanja sestre/brata s teškoćama u razvoju / invaliditetom pokazala značajno povezana s emotivnom komponentom subjektivne dobrobiti i sestrinsko-bratskim odnosom. Ukoliko sestra/brat s teškoćama u razvoju / invaliditetom ima puno nepoželjnih ponašanja, pozitivan afekt i sestrinsko-bratski odnos ocijenio se lošijim. Osim toga, pokazalo se da su očeva dimenzija prihvaćanja/odbijanja i nepoželjna ponašanja također značajan faktor za dobar sestrinsko-bratski odnos. Dob i nepoželjna ponašanja sestre/brata s teškoćama pokazali su se značajnima za pozitivan afekt dobrobiti. Stariji adolescenti pozitivan afekt subjektivne dobrobiti ocjenjuju nižim. Također su stariji adolescenti afekt vezan uz sestrinsko-bratski odnos ocijenili lošijim, a što utječe na emotivnu komponentu subjektivne dobrobiti. Rezultati odstupaju od očekivanih s obzirom na dosadašnje empirijske spoznaje, no svakako se preporuča da se daljnjim istraživanjima podrobnije istraži tema dobrobiti adolescenata tipičnog razvoja sa sestrom/bratom s teškoćama u razvoju / invaliditetom. |
| Sažetak (engleski) | INTRODUCTION
One of the key factors of subjective wellbeing is age. The factors that determine wellbeing can vary depending on the individual's age. A literature review has shown that wellbeing can be most vulnerable during adolescence. Although many different categorizations determine the factors important for adolescent wellbeing, it is noticed that family is inevitably included in every category. Parents' behaviour determines the quality of relationships with the adolescent and the quality of sibling relationships, as well as all of this affects wellbeing. Besides autonomy being a vital component of wellbeing, it is also crucial to family relationships. The presence of a child with developmental disabilities or a person with a disability in the family can affect parental behaviour, sibling relationships, and parental autonomy support. Therefore, the presence of a sibling with disabilities can affect the important components of adolescent wellbeing. A literature review has shown that parents will spend more time with a sibling with disabilities and fulfil more of their needs due to their presence. As a result, typically developing children often report differential parental treatment. Empirical research has shown that differential parental treatment, besides affecting wellbeing, can also affect sibling relationships. Previous research has shown that sibling relationships are more important for a child's wellbeing than relationships with parents. However, the relationship with parents can be disrupted due to the disability of the sibling. Besides changing expected and desired family habits, a disability can affect sibling relationships, for example, due to the way the sibling functions.
RESEARCH GOAL AND METHODOLOGY
The goal of this research was to examine the determinants of subjective wellbeing in typically developing children with siblings with disabilities. Per the set goal, three research hypotheses were set. The research was conducted in 2022 in the Republic of Croatia (Zagreb, Sisak, Petrinja, Vukovar, Slavonski Brod, Čakovec, Varaždin, Bjelovar, Split, Zadar, Šibenik, Koprivnica, and surrounding areas). The study included one hundred adolescents with siblings with disabilities, with an average age of 13.5 years. For the research goal, a total of seven measurement instruments were used: a sociodemographic data questionnaire (constructed for the research), the Sibling Relationships Questionnaire (Jurkin, 2014), Child's Report of Parental Behavior Inventory (Keresteš, 1999), the The Perceived Parental Autonomy Support Scale (Lukač, 2019), the Positive and Negative Affect Schedule (Brdar, 2010), the Satisfaction with Life Scale (Penezić, 1996), and a checklist of undesirable behaviour, which was constructed for the research.
RESULTS AND CONCLUSION
From parental behaviours, the father's dimension of acceptance/rejection was found to be important for the cognitive wellbeing of adolescents with siblings with disabilities. Besides the father's dimension of acceptance/rejection, undesirable sibling behaviours were also determined to be significant for cognitive wellbeing. In contrast to parental behaviours, sibling relationships were found to be substantial for the subjective wellbeing of adolescents with siblings with developmental disabilities or any other disabilities. Parental support for autonomy was not ascertained to be significant for wellbeing, but sibling relationships were. Undesirable sibling behaviours were significantly related to the affective component of subjective wellbeing and sibling relationships. If the sibling with disabilities has numerous undesirable behaviours, positive affect and sibling relationships were rated as poorer. Furthermore, it was determined that the father's dimension of acceptance/rejection and unwanted behaviours are also significant factors for good sibling relationships. Age and undesirable sibling behaviours were identified to have a substantial positive effect on wellbeing. Older adolescents rated the positive effect of subjective wellbeing lower. Older adolescents also rated affect related to sibling relationships as poorer, which affects the emotional component of subjective wellbeing. The results deviate from expectations based on previous empirical knowledge, but it is still recommended that further research investigates the topic of wellbeing in adolescents with siblings with disabilities in more detail. |
