Pages
-
-
Restorativna pravda iz perspektive studenata
-
Ivona Vrekalić Cilj ovog rada je istražiti i opisati razinu informiranosti i znanja koja studenti pomažućih profesija (socijalne pedagogije, socijalnog rada i psihologije) i prava, a budući stručnjaci, posjeduju o restorativnoj pravdi, kakve stavove zauzimaju spram iste te utvrditi kako gledaju na mogućnost implementacije restorativne pravde prema različitim populacijama počinitelja kaznenih djela, kao i na daljnji razvoj restorativnih programa. Saznanja dobivena ovim istraživanjem mogu poslužiti...
-
-
Restorativna pravda- doživljaj donositelja odluka i stručnjaka
-
Silvia Plažanin Cilj istraživanja je opisati doživljaj restorativne pravde i izvansudske nagodbe za mlade u sukobu sa zakonom od strane donositelja odluka i stručnjaka, sa svrhom stjecanja dubljeg uvida u razinu informiranosti i način na koji stručnjaci i donositelji odluka doživljavaju koncept restorativne pravde i izvansudske nagodbe te mogućnosti širenja modela restorativne pravde u sektoru pravosuđa. U istraživanju je sudjelovalo pet sudionica iz sljedećih institucija: Ministarstvo...
-
-
Rezonantne glasovne terapije
-
Valentina Rosković Poremećaj glasa može značajno utjecati na kvalitetu života, posebice kada je riječ o odrasloj populaciji. Funkcionalna disfonija i laringealni refluks su najčešće dijagnoze poremećaja glasa u toj populaciji. Postoje različiti načini tretiranja vokalne patologije, od kirurških zahvata do logopedske terapije glasa. Najčešće se klijentima prvo preporuča logopedska vokalna terapija, koju dijelimo na direktnu i indirektnu. Direktna terapija usmjerena je na izravnu manipulaciju...
-
-
Rezultativne konstrukcije u hrvatskom znakovnom jeziku
-
Antea Žaja Rezultativne konstrukcije relativno su nova tema lingvističkih istraživanja, a posebno lingvistike znakovnih jezika. Do sada rezultativne konstrukcije nisu opisane u HZJ-u te je cilj ovog rada bio ispitati postoje li rezultativne konstrukcije u HZJ-u i ako postoje, koje su im osnovne karakteristike. U govornim jezicima rezultativne konstrukcije se odnose na one rečenice koje u svojoj strukturi sadrže glavni glagol i sekundarni predikat, odnosno rezultativ. Glavni glagol izražava radnju...
-
-
Rizici i potrebe u počinitelja nasilnih delikata s posebnim osvrtom na seksualne prijestupnike
-
Helena Vukoja Cilj ovog istraživačkog rada je utvrditi razlike između počinitelja kaznenih djela protiv života i tijela, počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode i počinitelja kaznenih djela spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta u odnosu na njihove specifične rizike i potrebe. U tu svrhu su postavljena dva problema. Prvi problem odnosi se na utvrđivanje razlika između počinitelja kaznenih djela protiv života i tijela, spolne slobode i spolnog zlostavljanja ili...
-
-
Roditelji s autizmom
-
Hana Kanjski Roditeljstvo osoba s invaliditetom tema je kojom se stručnjaci bave već desetljećima. Međutim,
istraživanja su se većinom fokusirala na populaciju osoba s intelektualnim teškoćama ili
motoričkim poremećajima, dok postoji ograničen broj istraživanja na temu roditeljstva osoba s
autizmom. U prošlosti se smatralo kako osobe s autizmom, zbog svojih karakteristika, nisu u
mogućnosti ostvariti intimne odnose i podizati obitelj. Ipak, smatra se da je velik broj
...
-
-
Roditeljska percepcija o značaju pravilnog postupanja kod djece s čimbenicima neurorizika
-
Sara Svorcina Motorički razvoj djeteta započinje prije samog rođenja djeteta. Odlikuje ga progresivni proces stjecanja vještina počevši od jednostavnijih prema složenijima. Djeca koja su izložena određenim čimbenicima rizika tijekom prenatalnog, perinatalnog ili postnatalnog razdoblja zahtijevaju posebnu pažnju i podršku kako bi im se osigurao optimalan motorički razvoj. Ključnu ulogu u ranoj habilitaciji kod djece s čimbenicima neurorizika igra plastičnost dječjeg mozga. Plastičnost...
-
-
Roditeljska perspektiva uporabe visokotehnoloških sredstava komunikacije kod djece sa složenim komunikacijskim potrebama
-
Lucija Lesić Skupini djece sa složenim komunikacijskim potrebama pripadaju djeca s motoričkim, jezičnim, kognitivnim i/ili senzoričkim teškoćama, a navedene teškoće mogu biti posljedica stanja poput poremećaja iz spektra autizma, cerebralne paralize, dječje govore apraksije ili intelektualnih teškoća. Djeca sa složenim komunikacijskim potrebama ne mogu komunicirati na uobičajen način te mogu imati slabo razumljiv govor ili govor koji je u određenoj mjeri razvijen, ali se ne koristi kao...
-
-
Roditeljska potreba za podrškom tijekom tranzicije
-
Marijana Konkoli Zdešić Djeca s razvojnim teškoćama i njihovi roditelji u periodu ranog djetinjstva do polaska u školu susreću se s raznim promjenama koje mogu uključivati promjene programa, okruženja, pristupa i sustava podrške. Te se promjene u literaturi nazivaju tranzicija i stavljaju pred roditelje veliku odgovornost zbog čega im je potrebna podrška sustava. Pitanja koja su povezana s razvojnim odstupanjem i isprepletena su odgovornošću spram ostvarenja željenih ciljeva, može kod roditelja...
-
-
Roditeljska procjena eholalije u djece dobi 16-30 mjeseci
-
Roberta Vidić Eholalija je ponavljanje tuđih riječi, fraza ili rečenica te međusobno razlikujemo neposrednu i odgođenu eholaliju. Eholalija vrlo često ima negativnu konotaciju te se veže uz poremećaj iz spektra autizma, međutim, ona je prisutna i kod djece tipičnog razvoja, ali kraćeg trajanja i manje učestalosti. Eholalija u tipičnom razvoju najčešće se naziva verbalna imitacija. Dosad provedena istraživanja većinom su se fokusirala na eholaliju u djece s poremećajem iz spektra...
-
-
Roditeljska svjesnost o važnosti poticanja rane pismenosti
-
Nera Stolić Rana pismenost označava sve vještine koje se odnose na pismenost, a koje se usvajaju u periodu prije formalnog obrazovanja. Sastavnice rane pismenosti su fonološka svjesnost, rječnik, pripovijedanje, interes za tisak, koncept tiska i imenovanje slova. Razdoblje rane pismenosti je od visokog značaja za akademski uspjeh pojedinca, a utječe i na druge životne aspekte. S obzirom da se radi o predškolskom periodu, najveći dio vremena djeca provode sa svojim roditeljima. Upravo oni imaju...
-
-
Roditeljski odabir intervencija u kontekstu poremećaja komunikacije
-
Antun Palička Roditelji djece koja imaju dijagnozu poremećaja iz spektra autizma (PSA) ili dijagnozu socijalnog
poremećaja komunikacije (PSK) odgovorni su za donošenje odluke o intervencijama koje će
koristiti njihova djeca. Kako bi pronašli odgovarajuće intervencije za svoje dijete, roditelji se služe
različitim izvorima informacija o intervencijskim postupcima. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti
uvid o tome koje intervencije roditelji biraju za svoju djecu i proučiti sve okolnosti i...
Pages
